Lockerbie: A Search for Truth (Peacock)
U prosincu 1988. avion Pan Ama survao se na škotski gradić Lockerbie, ubivši 259 ljudi u avionu i jedanaest na tlu. Tragični udes do danas slovi kao najveći teroristički napad na Britaniju, a poslije gotovo četrdeset godina i dalje je obavijen velom misterija i nejasnoća.
U miniseriji od pet epizoda, koju je prema knjizi liječnika Jima Swirea adaptirao David Harrower, prikazana je mukotrpna potraga jednog ožalošćenog oca za istinom o bombaškom napadu u kojem je ubijena njegova kći Flora. U svojoj opsesivnoj dvadesetogodišnjoj istrazi, doktor se Swire (Colin Firth) poput hičkokovskog lika potpuno nesvjesno upleće u opasnu geopolitičku zavjeru i diplomatske sukobe, otkrivajući razne cinične i tajnovite političke motive koji sugeriraju da je kobni let 103 bio tek kolateralna žrtva u borbi interesa Amerike, Britanije i Bliskog istoka.
Krivnja prvo pada na Iran, koji se navodno osvetio za američko obaranje putničkog aviona u Perzijskom zaljevu nekoliko mjeseci ranije, no ubrzo se zbog tobožnjih materijalnih dokaza prebacuje na Libiju, hapse se dva osumnjičenika i jedan od njih, Abdelbaset al-Megrahi, biva osuđen na doživotnu robiju. U autentičnoj priči prepunoj najnevjerojatnijih prevrata filmske kvalitete, Swire postaje uvjeren da je Megrahiju namješteno i da je nevin, pa se na užas javnosti i sprijateljuje s njim, odlučan po svaku cijenu istjerati pravdu.
Ova fascinantna spirala kafkijanske birokracije, redigiranih dokumenata i nerazriješenih trauma, koja plastično ilustrira nemoć prosječnog čovjeka pred establišmentom spremnim na sve vrste nemilosrdnosti u ostvarivanju vlastitih interesa, u britanskoj je javnosti naišla na brojne kritike, ponajviše zbog jednostranog prikaza slučaja iz perspektive doktora Swirea koji do danas ne pristaje na službeno objašnjenje, ali i zbog autentičnog prikaza same nesreće od koje se lokalna zajednica još nije oporavila.
Prime Target (Apple TV)
Mladom doktorandu s Cambridgea, matematičkom geniju Edwardu Brooksu (Leo Woodall), život se drastično mijenja i upada u mrežu međunarodnih intriga kad se njegov mentor (David Morrissey) silovito usprotivi njegovoj potrazi za uzorkom u prostim brojevima. Prosti su brojevi, naime, temelj suvremene kriptologije, pa svjetske vlade i sumnjivi korporativni koncerni potajno nadgledaju matematičare, koji bi se mogli previše približiti otkrivanju opasnih matematičkih činjenica.
Njegov rad dolazi u fokus nakon eksplozije plina u Bagdadu, koja je otkrila komoru drevne knjižnice povezanu s njegovim istraživanjem i neriješenim problemom čije bi rješenje, osim kibernetičke sigurnosti, moglo narušiti i društvenu stratifikaciju i nepovratno promijeniti svijet na štetu one-percentera.
U zabavnoj priči koja obrće klasični trop o akcijskom junaku, ekscentrični sanjar Brooks spaja se s praktičnom agenticom NSA-e (Quintessa Swindell) i zajedno otkrivaju da je zavjera za sprečavanje njegovog istraživanja dublja nego što su mislili. Iako neki podzapleti djeluju apsurdno poput onih iz Indiane Jonesa ili Da Vincijevog koda, autor Steve Thompson uspio je stvoriti zabavan i dinamičan akcijski misterij u kojem sljubljuje STEM i humanistiku, i propituje odgovornost i etičnost znanosti u kapitalizmu.
The Pitt (Max)
Iako medicinske drame uglavnom nalikuju jedna drugoj, najnoviji medicinski procedural autora "Hitne službe" smješten u fiktivnu bolnicu u Pittsburghu osvježavajuće odskače formatom koji dosad nije primijenjen na ovu profesiju, a posve joj odgovara s obzirom na pritisak i količinu stresa s kojom se danas suočavaju zdravstveni radnici u Americi.
Radnja se odvija tijekom paklene petnaestosatne smjene odjela hitne pomoći i svaki je sat, kao i u "24", prikazan u realnom vremenu jedne epizode. U središtu joj je glavni doktor Michael Robinavitch (Noah Wyle, poznat kao dr. Carter iz "Hitne službe"), još uvijek razdiran krivnjom i traumom zbog smrti prijatelja i kolege za vrijeme pandemije upravo na taj dan. Iako su svi zabrinuti za njegovo stanje, i mentalno je rastrojstvo naznačeno od samog starta, doktor Robby smireno pokušava odraditi smjenu, uz liječenje žonglirajući i edukaciju novopridošlih stažista i neumoljivu bolničku administraciju.
Akcija se ne zaustavlja ni na čas, o pretpričama likova saznajemo u trenutku, doslovno dok spašavaju živote i pucaju pod pritiskom, nema zamršenih međuljudskih dinamika ni vremena za romantizaciju profesije i života, u tom nesmiljenom ritmu koji nameće život velikog i surovog američkog grada čija se nesreća slijeva u prostorije hitne pomoći. Iako je u svojoj suštini prikaz kaosa, autori ga uspijevaju urediti balansiranjem naracije i karaktera, bez ikakvog moraliziranja, prepuštajući publici da sama tumači i zaključuje.
