Hašim Tači, bivši kosovski predsjednik i vođa Oslobodilačke vojske Kosova krajem 90-ih godina, izjasnio se u ponedjeljak pred Haškim sudom da nije kriv po svim točkama optužnice na početku suđenja za ratne zločine. "Razumijem optužnicu i u potpunosti nisam kriv", kazao je Tači.

Podsjetimo da je Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, sa sjedištem u Den Haagu, podigao u studenom 2020. optužnicu protiv Tačija za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključivo progon, ubojstvo, mučenje, prisilan nestanak osoba i druge zločine počinjene tijekom borbe za neovisnost. Nakon podizanja optužnice, Tači je dao ostavku na dužnost predsjednika države i dobrovoljno predao u Haagu.

Uz Tačija, za "udruženi zločinački pothvat u okviru kojeg su izvedeni masovni, sustavni, napadi" na srpske civile na Kosovu i kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK, optuženi su i njegovi najbliži suradnici Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi.

Više tisuća ljudi prosvjedovalo je u nedjelju u Prištini u znak potpore bivšem predsjedniku i trojici suoptuženika noseći transparente na kojima je, među ostalim, pisalo: "Pravda, a ne politika" ili "Naša se povijest ne može ponovno pisati". "S njima smo zauvijek", rekao je Memli Krasniqi, šef Demokratske stranke Kosova, bivše Tačijeve partije. Jedna skupina demonstranata bila je danas i u Haagu.

Tačija i trojku tužilaštvo optužuje da snose individualnu odgovornost za krivična djela izvršena u kontekstu oružanog sukoba na Kosovu, koja su bila dio raširenog i sistematskog napada protiv ljudi za koje se sumnjalo da su bili protiv OVK. "Četvorica optuženih bili su istaknuti lideri OVK, slavljeni i nagrađeni za to, ali postoji i tamna strana. Oni su tokom i poslije rata bili direktno uključeni u politiku OVK-a i primjenu te politike na terenu", rekao je specijalni tužilac Alex Whiting u uvodnom izlaganju.

Na teret im se stavlja da su od marta 1998. do septembra 1999. bili članovi "udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem stjecanja i vršenja kontrole nad cijelim Kosovom koristeći razna sredstva, kao što su zastrašivanje, zlostavljanje, nasilje i eliminaciju onih koji su ih smatrali protivnicima". Među protivnicima su bili i oni za koje se smatralo da surađuju sa srpskim vlastima, kao i "izdajice" među Albancima koje ne podržavaju ciljeve OVK-a, poput pristalica stranke Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove.

Tužilaštvo dalje tvrdi da je Tači u više navrata tajno dolazio u Haag i svjedočio u ovom predmetu, ali da je iznio neke netočne navode o vlastitioj ulozi u periodu za koji je optužen. Tako je tvrdio da nije znao za pritvaranja, kao i da Glavni štab OVK nije imao formalnu vlast do novembra 1998, a i kasnije je imao "samo na papiru".

Šest tačaka optužnice se odnosi na zločine protiv čovječnosti - progon, zatvaranje, mučenje, ubistva i prisilni nestanak, a još četiri tačke su ratni zločini - protupravno hapšenje, surovo postupanje, mučenje i ubojstva u više mjesta na Kosovu, kao i u Kukešu i Cahanu, u sjevernoj Albaniji protiv stotina civila i osoba koja nisu bili aktivni sudionici u neprijateljstvima.

Kako je naglašeno, ovaj postupak nije suđenje čitavoj OVK, već četvorici optuženih unutar organizacije koja je imala jasnu hijerarhiju, što će tužioci pokušati dokazati u nastavku postupka.

Uvodne riječi će kazati Specijalno tužilaštvo, predstavnici žrtava - kojih je u ovom slučaju 140, kao i timovi obrane iznositi tokom tri dana do 5. aprila, a izvođenje dokaza počinje 11. aprila, najavili su iz suda.

Povod za osnivanje ovog Specijalnog suda bio je izvještaj iz 2010. o navodnoj umiješanosti pripadnika OVK u otmice, ubojstva i trgovinu organima, čiji je autor tadašnji predstavnik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Dick Marty, ali u ovoj optužnici nema trgovine organima.