Predsjednik Kine Xi Jinping uoči 20. kongresa Komunističke partije učvršćuje svoju poziciju neprikosnovenog partijskog, vojnog i političkog vođe, a ta bi mu pozicija trebala osigurati treći mandat na vlasti, čime će Kina odustati od politike najviše dva mandata za jednog vođu. Na jesenskom kongresu Xi bi trebao ponovno biti izabran za vođu partije, a to će mu omogućiti da ponovno bude izabran i za predsjednika države i predsjednika centralne vojne komisije.
Regionalni čelnici Komunističke partije posljednjih mjeseci javno se dive Xiju: nazivaju ga "svjetionikom", "kompasom", "uporištem". To ritualno zaklinjanje vrhovnom vođi i naglašavanje njegove mudrosti (a njegova je mudrost, odnosno misao, ušla u Statut KP Kine, ali i u nastavu u osnovnim školama) zbiva se nekoliko mjeseci prije partijskog kongresa, a tim zaklinjanjem dužnosnici nastoje izboriti svoju dobru poziciju u budućnosti, možda čak i mjesto u Politbirou. Xi pak svima želi pokazati da je on neupitni vođa koji uživa široku podršku i time dati do znanja unutarpartijskim suparnicima da njihov čas nije kucnuo, osim možda za političku mirovinu. Šef partije u provinciji Henan Lou Yangsheng napisao je krajem lipnja u publikaciji Centralne partijske škole da Xijevu političku teoriju treba smatrati "cjeloživotnom lekcijom". U posljednja dva mjeseca devet šefova partije u kineskim provincijama objavilo je članke u partijskim publikacijama u kojima Xija hvale i pozivaju na odanost njemu. Javno divljenje Xiju nije ništa novo. Regionalni čelnici javno su se divili vođi i prije pet godina, uoči 19. kongresa.
Divljenje Xiju zbiva se u vrijeme smanjenog ekonomskog rasta i povećane nezaposlenosti, posebno među mladima. I jedno i drugo je dijelom posljedica politike nultog Covida i zatvaranja gradova (nedavno je u 25-milijunskom Šangaju ponovno bio uveden lockdown i to zbog 11 pozitivnih slučajeva). U travnju je stopa nezaposlenosti među mladima od 16 do 24 godine bila 18,2 posto, što je tri puta više od nezaposlenosti u kineskim gradovima, a nezaposlenost u istoj dobnoj kohorti u Sjedinjenim Državama manja je od osam posto. Ove godine bi u Kini trebalo diplomirati rekordnih 10,7 milijuna studenata, a upravo su to ljudi navedene dobne kohorte i upravo oni koji su netom završili studij sve teže pronalaze posao. Politika nultog Covida, a Kina je jedina država koja provodi takvu politiku, po svemu sudeći ima i važan dalekosežan cilj. Naime, provedbom takve politike provjerava se discipliniranost stanovništva, u ovom slučaju može se kazati mase, i njegova spremnost da bespogovorno i bez protesta sluša i izvršava naredbe državnog vrha bez obzira na krizu i težinu situacije u kojoj su stanovnici. Nema malo onih koji smatraju da je to proba za eventualnu kinesku invaziju na Tajvan i vraćanje otoka pod suverenitet Narodne Republike. Ta bi ratna operacija bila vojno veoma zahtjevna, Kina bi se našla na političkom i ekonomskom udaru zapadnog svijeta i posljednje što kinesko vodstvo u takvoj situaciji želi jesu prosvjedi. Politika nultog Covida je veoma pedantno razrađena, njen je cilj uspostava još jače kontrole nad zajednicom. Nakon što je u Šangaju ukinut lockdown, stanovnici su se morali testirati svaka tri dana. Bez testa nisu mogli ući u trgovine niti koristiti javni gradski prijevoz, neovisno o tome bili cijepljeni ili ne.
Za Xija i njegove ambicije veoma je važan napredak kineske ratne mornarice. Jasno je da bez nje nije moguće ni razmišljati o pokretanju ratne operacije protiv Tajvana (koji bi sukladno kineskim doktrinama u okrilje zemlje trebalo vratiti do 2049., kada će Narodna Republika obilježiti svoju stogodišnjicu), a bez jake mornarice nije se moguće ni na regionalnom, a kamoli na globalnom planu, primjerice Južnokineskog mora, nositi sa SAD-om i njegovom mornaricom. Kina je nedavno porinula treći nosač aviona, Fujian, najveći i najmoderniji u sadašnjoj floti. Fujian neće biti operativan još tri godine, možda i više, ali jasno pokazuje smjer kojim ide kineska ratna mornarica. Radi se o prvom kineskom nosaču koji za polijetanje aviona koristi elektromagnetski katapult (prethodna dva koriste zastarjeliju tehnologiju), što znači da će moći nositi teže avione, a oni pak mogu nositi veću količinu ubojnih sredstava. Fujian pokazuje da Kina brzo ovladava za nju novim vojnim tehnologijama, a to bi u većoj mjeri trebao potvrditi četvrti kineski nosač aviona, trenutačno u izgradnji (koja će potrajati još nekoliko godina), prvi na nuklearni pogon, po deplasmanu u rangu nove američke klase nosača Ford. Jasno je da je porinuće Fujiana bilo jasna poruka rivalima, ne samo Sjedinjenim Državama nego i Japanu, ali i događaj itekako dobrodošao Xijevom učvršćenju vlasti i trasiranju puta prema trećem mandatu. U tom je kontekstu vojska, posebno mornarica, iznimno važna.
Kineska mornarica znatno je povećala svoje jurišne i amfibijske mogućnosti. Za sada su izgrađena tri od planiranih osam jurišno-amfibijskih brodova, tip 075, koji su golemi nosači helikoptera, koji pak mogu prebaciti i više od tisuću potpuno opremljenih vojnika. Tome treba pridodati i pet brodova nešto starije i manje amfibijske klase tip 071, razvoj flote razarača, podmornica, transportnih brodova. A sve to ima itekakvu funkciju ne samo u geopolitičkom odmjeravanju snaga sa SAD-om nego i u stvaranju preduvjeta za Xijev reizbor.
U pripremi tog reizbora važna je i 25. godišnjica povratka Hong Konga matici zemlji, a što je obilježeno početkom srpnja. Kineski je predsjednik prvog dana srpnja kazao da nema razloga za mijenjanje hongkonške formule, pod kojom je grad i preuzet od dotadašnjih britanskih kolonijalnih gospodara, "jedna država, dva sistema". Hong Kong uživa autonomiju, sudsku neovisnost, a građani individualna prava do 2047. godine. Zapadne zemlje optužuju Kinu da narušava formulu, krši autonomiju Hong Konga i ljudska prava, što se posebno manifestiralo na prosvjedima prije više od tri godine, ali Kina njihove primjedbe ignorira. Čvrst stav prema Hong Kongu i pokušajima miješanja zapadnih zemalja u unutrašnja pitanja Kine kada je riječ o toj bivšoj britanskoj koloniji važan su pokazatelj samopouzdanja Kine kao velesile. Hong Kong u tome ima veliku simboličku važnost. Nekada, u 19. stoljeću, Kina je zbog njega bila ponižavana, u 20. stoljeću morala je pregovarati o uvjetima pod kojima će joj biti vraćen, a u 21. stoljeću upravo na njemu pokazuje svijetu da se ne miješa u njena unutrašnja pitanja.
Za Xija su važni i međunarodni odnosi. Jasno je da se previše približio Rusiji i previše zbližio s Vladimirom Putinom. Ruski požar mogao bi opržiti i Kinu. Peking može biti i jest politički blizak s Moskvom, ali za njegovu robu mnogo su važnija zapadna tržišta, a na njima ionako ima problema jer se Kinu (primjerice u slučaju 5G tehnologije) nastoji istisnuti s tih tržišta. Kineski je predsjednik igrao oštro s bivšim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Oštri odnosi, i to obostrano, nastavljaju se i otkako je u Bijeloj kući Joe Biden. No Xi je uvelike odustao od doktrine koju je zagovarao Deng Xiaoping, a koja glasi "prikrij snagu i kupi vrijeme" – želi li kupiti vrijeme, odnosno još jedan mandat, on ne smije prikriti snagu.
