Kakvo je trenutačno stanje u srpskoj zajednici Vukovarsko-srijemske županije?
U poslednje vreme nema značajnih promena ni nabolje ni nagore. Čekamo rezultate popisivanja stanovništva u koje smo se aktivno uključili preko svojih institucija, SNV-a, ZVO-a i Prosvete. Trudili smo se da popis bude šta realniji i zajednica se na terenu stvarno odazvala, ali moramo da očekujemo pad broja njenih pripadnika obzirom da je dosta ljudi iselilo. Recimo, opština Trpinja imala je po popisu iz 2011. više od pet hiljada ljudi, a sada je popisano samo 4.166 stanovnika. Ne možemo da budemo zadovoljni ni zaposlenošću u državnim telima: kvota predviđena za nas Srbe se ne poštuje. Srećom, u zadnjih šest meseci nije bilo većih ekscesa u odnosu sa većinom. Mogu da kažem da je i korona stvorila pomutnju, pa poremetila predviđene aktivnosti i oko zaposlenja u sistemu i oko drugih dešavanja. Među uspesima je svakako tražena i dugo čekana odluka Skupštine Vukovarsko-sremske županije sa kraja prošle godine o statusima osnovnih škola u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i pismu, onima u Boboti, Trpinji, Borovu, Markušici, Bršadinu i Negoslavcima. Tom uspehu zajednice pridonelo je i to šta SDSS u Skupštini ima svojih petero većnika. Ali sada treba sprovesti i zahtev o prenosu osnivačkih prava sa Županije na opštine, na šta čekamo još od 2015., iako je zakonski rok bio 60 dana.
Kako komentirate to što vukovarske vlasti urbanom području grada nisu pripojile Borovo i Negoslavce, općine s većinski srpskim stanovništvom?
Politiku dvostrukih aršina i različitih pristupa gledamo godinama, kao i evidentno šikaniranje naselja sa srpskom većinom, pa je to tek jedan u nizu primera. Iako se fudbalski klubovi Vuteks Sloga i Vukovar 1991. takmiče u istom rangu, sredstva izdvojena za prvi klub su znatno manja. Srećom, zajednica je toj ekipi pritekla u pomoć.
Uz ostalo, predsjednik ste županijske Koordinacije manjinskih vijeća i predstavnika: kako surađuju brojne manjine u tom dijelu Hrvatske?
Moram da kažem da sam od osnivanja Koordinacije, nakon izglasavanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, prvi Srbin na njezinom čelu; bilo je teško zbog zbivanja iz rata i protivljenja predstavnika nekih drugih da netko iz naše zajednice dođe pre na tu poziciju, ali sada dobro sarađujemo. Ja sam čovek koji je odrastao u Jugoslaviji i u tom društvenom sistemu, tako da svoje volim a tuđe poštujem, pa se tako se ponašam. Stvaramo dobru klimu u Koordinaciji, pa smo i u epidemiji ostvarili saradnju sa vojvođanskim savetima za nacionalne manjine te zajedno provodimo projekat "Dunav nas spaja", bitan za celu srpsku zajednicu Županije. Imamo i dosta dobru saradnju sa Hrvatima iz Srbije, pa se međusobno redovito posećujemo. Na sve aktivnosti i programe imamo stoprocentni odaziv, jer je očito drugačije kada prema Županiji ili nekoj drugoj instituciji nastupamo zajednički. Ako bilo koja manjina ima problem, pokušavamo zajedno da ga rešavamo. Mislim da u tome uspevamo dobrim delom i zbog dobre saradnje sa bivšim županom Božom Galićem i sadašnjim županom Damirom Dekanićem.
Kako djeluje Prosvjetin pododbor u Boboti kojem ste također na čelu? I kako doživljavate priznanje SKD-a, Prosvjetinu Zlatnu značku, koju ste osvojili za 2020. godinu?
Bio sam iznenađen, jer to priznanje nisam očekivao uprkos tome šta sam u domenu kulture dvadesetak godina. Za mene je Zlatna značka velika čast, jer je Prosveta najstarija srpska institucija u Hrvatskoj koja se bavi očuvanjem naše kulture, običaja i tradicije. Kulturom sam se bavio i pre osnivanja pododbora u Boboti, u čemu sam takođe aktivno učestvovao. Nisam nameravao prihvatiti rukovodeće mesto, ali kako to niko drugi nije hteo, morao sam se primiti tog posla, radeći na početku zajedno sa KUD-om "Đoko Patković", zasebnom pravnom osobom. Osim folklorne, sada imamo pevačku, dramsku i likovnu sekciju te preko stotinu članova, a bude i više od trideset nastupa godišnje. Organizujemo i trodnevni Vidovdanski sabor sa više od 750 učesnika, kome je ove godine bilo 40. izdanje. Deo te manifestacije je i pesničko veče sa petnaestak-dvadesetak umetnika i umetnica iz naše i Osečko-baranjske županije. Svake godine izdajemo i zbirku pesama, pa i tako ostaje nešto iza nas.
