U užarenoj atmosferi i uz povike "Yunes, izdajniče" iz opozicijskih klupa, meksički je Senat 11. rujna izglasao sveobuhvatnu reformu ustava i pravosudnog sustava. Predsjednik Meksika Andrés Manuel López Obrador, zvan AMLO, završava šest godina dug mandat velikim uspjehom. Reforma sudstva koja uvodi izravan izbor sudaca spada među njegove najvažnije, ali i najkontroverznije političke projekte.
Posljednji, nužno potreban glas za dvotrećinsku većinu u Senatu dao je opozicijski Miguel Ángel Yunes Márquez iz kršćansko-konzervativne stranke PAN (Partido Acción Nacional) koji je podržao vladajuću predsjednikovu stranku Morena (Movimiento de Regeneración Nacional). AMLO-ovi zastupnici na početku rasprave imali su 85 (od 128) glasova, jedan premalo za dvotrećinsku većinu potrebnu za usvajanje promjene ustava. Neizvjesnost je trajala satima, a kada se saznalo da će Yunes svojim glasom podržati promjene, izbili su ljutiti prosvjedi opozicijskih senatora. Yunes je u PAN-u od dvijetisućitih. Na izborima za guvernera savezne države Veracruz 2018. godine je izgubio, a na ovogodišnjim lipanjskim izborima iz te je meksičke savezne države izabran u Senat. Iz utjecajne je političke obitelji. Njegov je otac također bio senator, nekolicina njegovih rođaka aktivna je u politici, a supruga Patricia Lobeira gradonačelnica je Veracruza od 2022. godine. Kandidirala se i izabrana je nakon što je njegova kandidatura odbijena jer nije najmanje tri godine neprekidno prebivao u gradu.
Potez Yunesa Márqueza nije prvi kontroverzni politički potez te obitelji. U prošlosti su bilježene optužbe za nepotizam, kako u Veracruzu tako i na federalnoj razini, kao i skandali koji uključuju neobjašnjivo bogaćenje, korupciju, pa čak i pederastiju. Nakon glasanja u Senatu Yunes je isključen iz stranke.
"Znam da reforma pravosuđa nije najbolja. Znam da ćemo je nižim aktima imati priliku poboljšati i provesti. Zato sam, u najtežoj odluci u svom životu, odlučio glasati za prijedlog o stvaranju novog modela", izjavio je nakon glasanja i dodao da oni koji se ponašaju u skladu sa svojim načelima nisu izdajnici. "Treba više hrabrosti za plivanje protiv struje nego za plivanje niz struju. Vrijeme će pokazati", kazao je senator.
Glasanje mnogo govori o tome kako funkcionira politika u Meksiku, ali i zašto su brojni Meksikanci zabrinuti zbog reforme pravosuđa koja uvodi izravan izbor sudaca. Korištenje moći često slijedi osobne interese, a ne politička uvjerenja; riječ je o delikatnoj mreži dogovora, davanja i uzimanja, što je ponekad praćeno snažnim pritiskom. Čelnici opozicije su prije rasprave izjavili da su njihovi senatori bili pod pritiskom i da im se prijetilo pravosudnim istragama ne bi li se pridobili glasovi za potrebnu većinu. Predsjednik López Obrador izjavio je da nije "ništa, baš ništa" pregovarao s obitelji Yunes. "Važno je kako se došlo do većine, ali moramo vidjeti i prednost koju za budućnost naše zemlje donosi to što će suci moći dijeliti pravdu jer ih je izabrao narod, a ne oni koji su na vlasti", izjavio je predsjednik Meksika.
Dalekosežnu transformaciju sudstva AMLO smatra nužnom kako bi se suzbila korupcija i pravda stavila u ruke građana. "To je vrlo važna reforma. Radi se o ponovnoj potvrdi toga da u Meksiku postoji stvarna demokracija, da narod bira svoje predstavnike, svoje javne službenike tri grane vlasti; ne elite, ne takozvana politička klasa, ne oligarhija. Svi, svaki građanin", izjavio je.
Konsenzus o manjkavostima sudstva u Meksiku je širok. Prema vladinim istraživanjima, 66 posto Meksikanaca smatra suce korumpiranima, a analitičari tvrde da je raširen nepotizam. Nedavno istraživanje je pokazalo da 37 posto pravosudnih dužnosnika ima barem jednog člana obitelji zaposlenog u sudstvu. Osim toga, nekažnjivost počinitelja kaznenih djela je ogromna. Nevladina organizacija Impunidad Cero (Nulta nekažnjivost) tvrdi da se u Meksiku prijavi samo 6,4 posto zločina, od čega se samo 14 posto i riješi. Vjerojatnost da će zločin biti riješen je samo 0,9 posto. Reforma predviđa da većinu sudaca, uključujući i one Vrhovnog suda, bira narod. Broj sudaca Vrhovnog suda smanjuje se s 11 na devet, mandat im se skraćuje na 12 godina, a potrebno radno iskustvo s deset na pet godina. Novi sustav obuhvatio bi oko sedam tisuća sudaca. Iznimka su vojni suci. Samo dan nakon izglasavanja u Senatu, kontroverznu reformu ratificirala je potrebna većina od 32 parlamenta saveznih država Meksika. Reforma bi trebala biti provedena postupno, zaključno do 2027. godine.
Predsjednik López Obrador, koji je pri kraju mandata, i njegova stranka reformu predstavljaju kao antikorupcijsku mjeru i način davanja "snažnijeg glasa" Meksikancima. "Sudac će se ponašati drugačije. On će biti na funkciji zbog volje građana i osjećat će se slobodnim dijeliti pravdu. Neće imati nikakvih obveza ni prema kome", tvrdi predsjednik. Reformom se sudstvo odvaja od nadzornog Saveznog sudbenog vijeća (Consejo de la Judicatura Federal). Trenutačno je predsjednik tog vijeća, koje imenuje i sankcionira savezne suce, ujedno i predsjednik Vrhovnog suda, što stvara, smatraju stručnjaci, nemoguće radno opterećenje i dovodi do pristranosti i sukoba interesa.
Pravni stručnjaci, zaposleni u sudstvu i opozicionari tvrde da se malo što popravlja reformom. Strahuju da bi sudstvo moglo biti opasno ispolitizirano, a njegova neovisnost narušena. Brojni kritičari tvrde da je demokracija u Meksiku ugrožena jer su suci lojalni vladajućoj stranci Moreno, koja nakon lipanjskih izbora čvrsto drži funkciju predsjednika, oba doma Kongresa i većinu saveznih država. Razlog za strah krije se i u smanjenju uvjeta propisanih da bi se postalo sucem, pa bi se mogli kandidirati ljudi s diplomom pravnog fakulteta i samo nekoliko godina pravnog iskustva. Osim toga, umjesto po zaslugama i sposobnostima, suci će ubuduće biti birani na temelju popularnosti, navode kritičari.
Dio stranih tvrtki koje posluju u Meksiku brine to što bi reforma mogla otežati pronalaženje nepristranih sudaca za sporove između vlade i poduzeća. Strahuje se i od mogućeg utjecaja političkih stranaka na izbore za suce kao i od utjecaja nezakonito stečenog novca, konkretno novca organiziranog kriminala, na izborima.
Meksikanci su izašli na ulice i usprotivili se reformi, ali su je i podržali. U više saveznih država zaposleni u pravosuđu su štrajkali. U glavnom gradu Mexico Cityju prosvjednici su upali u dvoranu dan prije glasanja, a senatori su se preselili u drugu zgradu. Prosvjednici su skandirali "gospodine senatore, zaustavite diktatora!".
Reforma je rezultirala i diplomatskom napetošću u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Američki ambasador u Meksiku Ken Salazar u kolovozu je izjavio da demokracije ne mogu funkcionirati bez jakog, neovisnog i nekorumpiranog pravosuđa. "Svaka reforma pravosuđa mora uključivati zaštitne mjere koje će osigurati da sudstvo bude ojačano i da nije podložno politici", kazao je. Reforma je riskantna za demokraciju u Meksiku i mogla bi olakšati "kartelima i drugim zloćudnim akterima da iskoriste neiskusne, politički motivirane suce". Nakon Salazarovih izjava AMLO je odnose s američkom ambasadom stavio "na čekanje".
Nova predsjednica države Claudia Sheinbaum, koja će dužnost preuzeti 1. listopada, najavila je da nema povratka i da "ne postoji način da se reforma poništi. To je bila odluka meksičkog naroda i ona jača provedbu pravde u Meksiku". Izabrana predsjednica, iz iste stranke kao i AMLO, smatra da je režim korupcije i privilegija prošlost te da se uspostavljaju istinska demokracija i pravna država. Za Yunesovo glasanje izjavila je da je to dobro utemeljena odluka koju će povijest prepoznati.
