Premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Boris Milošević, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, prvi čovjek Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, bivši predsjednik Stjepan Mesić, ministri, zastupnici, predstavnici lokalne vlasti, preživjeli logoraši, članovi njihovih obitelji i više stotina građana položili su vijence i cvijeće u petak ispod spomenika Kameni cvijet autora Bogdana Bogdanovića povodom obilježavanja dana proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac na današnji dan prije 77 godina.

Nakon komemoracije Plenković je kazao da su predstavnici Vlade došli odati počast svim nevinim žrtvama koje su stradale u vrijeme NDH, bez obzira na nacionalnost i političko opredjeljenje, istaknuvši važnost da se u obrazovni proces uključi i gradivo o zlu koje se događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata u NDH. Kazao je da mu je drago da je ove godine bilo puno više ljudi nego prošlih dok su još trajale protuepidemiološke mjere te izrazio nadu da će ih iduće godine biti još više.

- Došli su praktički svi koje je Savjet kao organizator pozvao. Židovi su rekli da će, između ostaloga, iz vjerskih razloga ići u Jasenovac idući tjedan. Mi smo ovdje došli s poštovanjem prema žrtvi i u skladu s vrijednostima koje dijelimo u društvu. Zato je izuzetno važna osuda zločina počinjenih u Jasenovcu, ne samo za žrtve, nego i za mlade koji dolaze i tek trebaju osvijestiti što se događalo u našoj povijesti – kazao je Plenković.

Na pitanje o dogovoru s predstavnicima žrtava, rekao je da će Ministarstvo kulture doznačiti sredstva za izradu projektne dokumentacije kako bi se poboljšalo i osuvremenilo zdanje u Jasenovcu kako bi bilo primjerenije sličnim postavima u 21. stoljeću u odnosu na ovo što imamo danas. Naglasio je da je oko tog pitanja postignut široki konsenzus, kao i da će Ministarstvo obrazovanja u školskim programima nastojati da što više učenika posjeti Jasenovac kako bi mladi još u školskoj dobi stekli uvid u zločine.

– Što se tiče daljnjih razgovora, naglasio sam da su postojeći propisi i presude Ustavnog suda vrlo jasne i da treba samo ujednačiti praksu. Trebamo vidjeti mogu li se povećati kazne kako bi se i tako djelovalo preventivno, a i sankcioniralo one koji krše zakone – rekao je Plenković, ne izjasnivši se znače li te promjene izmjene Prekršajnog ili Kaznenog zakona. Dodao je da će napraviti komparativnu analizu te da je Vrhovni sud može i samoincijativno ujednačiti sudsku praksu.

Neiskusni Raos

Također je kazao da je Matko Raos, kao izaslanik ministra branitelja Tome Medveda u Splitu na obljetnici osnivanja IX. Bojne HOS-a, teško pogriješio kad je kazao da Hrvatske ne bi bilo da nije bilo NDH, kao i da se kasnije ispričao i Medvedu i premijeru osobno. Rekao je da je Raos bio vidno potresen i da je bio očito neiskusan.

– Svi smo se jasno ogradili i osudili ono što je rekao. Nisam siguran da ubuduće na takve događaje trebamo nekoga slati. Treba dati podršku žrtvama, pa tako i onima iz HOS-a, ali ovakvi događaji više sliče na provokaciju nego na komemoraciju. Trebamo paziti što činimo – kazao je premijer.

Sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem nije želio komentirati, rekavši tek da je svojom komunikacijom porušio sve mostove i da mu je drago da i lijevi novinari počinju shvaćati o čemu se zapravo radi.

Pupovac: Dobro je da smo se pomaknuli

Predsjednik SNV-a Pupovac potvrdio je da su započeli razgovori oko pitanja sankcioniranja ustaškog pozdrava i da vjeruje da će se vrlo brzo, puno prije iduće komemoracije u Jasenovcu, doći do rješenja koje će biti prihvatljivo svima – i Vladi i organizacijama naroda žrtava te antifašista.

- Dobro je da smo se pomaknuli. Otvoreni smo za efikasna rješenja koja će početi mijenjati stanje kakvo imamo sada – kazao je Pupovac i podsjetio da postoje barem tri odluke Ustavnog suda oko ovog pitanja što bi trebalo biti sasvim dovoljno da se započne ujednačavati sudska praksa. Istaknuo je da će akcijski plan obnove kompleksa u Jasenovcu imati precizne rokove, izvršitelje i sredstva, također ne želeći komentirati Milanovićeve izjave.

Habulin: Trebali smo svi biti zajedno

Predsjednik SABA-e Habulin iskazao je žaljenje što ove godine nisu bili svi u isto vrijeme ispod Kamenog cvijeta da se komemoriraju ljudi koji su stradali od neljudi.

- Naša dužnost je da budemo ovdje i poštujemo žrtve koje su svoje sutra dali za naše danas. Zato žalosti što nismo svi ovdje, jer ako ne možemo biti ovdje pet minuta da dostojanstveno odamo počast, pitanje je jesmo li sposobni zajednički sjesti i razgovarat o problematici koja se nakupila zadnjih 30 godina vezano uz revizionizam i rehabilitaciju ustašstva – rekao je Habulin, založivši se za potpunu zabranu ustaškog pozdrava Za dom spremni.

Predsjednik Sabora Jandroković rekao je da čvrsto osuđuje ustaške zločine i da Sabor šalje jasnu poruku da je zlo postojalo i da mladi trebaju učiti da mir i demokracija ne dolaze sami od sebe, nego da se za njih treba boriti.

Grbin: Vlada i dalje oklijeva

Vezano uz sankcioniranje upotrebe ustaških simbola, predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je izvan službene komemoracije odao počast žrtvama, kazao je da Vlada i dalje oklijeva oko predlaganja i donošenja potrebnih zakona te istaknuo da se na razne komemoracije šalju ljudi koji 10. travnja smatraju temeljem hrvatske državnosti i moderne hrvatske države.

- Zbog takve relativizacije povijesti i zločina, što ima posljedice i danas na mržnju koja buja u dijelovima društva, mi danas ne možemo biti s Vladom - rekao je Grbin. Ponovno je istaknuo da treba u Kaznenom zakonu regulirati da je upotreba ustaških i četničkih simbola u Hrvatskoj kazneno djelo i onda to provoditi u praksi.

- Postupanje policije i drugih tijela nakon 2016. pokazuju da odluke Ustavnog suda nisu dovoljne i da to treba biti jasnim i nedvosmislenim rječnikom upisano u zakon - poručio je Grbin.

Tomašević: Idući tjedan otkrivamo žrtvama ustaškog režima

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević također je odao počast žrtvama ustaškog logora. Istaknuo je da se zakonskom zabranom ustaškog pozdrava 'Za dom spremni' treba izbjeći dvosmislenost u sudskoj praksi, najavivši otkrivanje spomenika žrtvama ustaškog režima.

- Osim situacije ustaškog pozdrava u Splitu, čvrsto vjerujem da zakonski treba zabraniti ustaški pozdrav kako oko toga više ne bi bilo nikakve dvosmislenosti u praksi sudova - izjavio je Tomašević. Neprihvatljivim je ocijenio da se ustaški pozdravi i sada čuju na događajima gdje sudjeluju izaslanici Vlade, kao što je bilo u Splitu.

- Onaj koji misli da je dovoljno u sadašnjim zakonima regulirana ta praksa neka pogleda oko sebe, neka vidi sudsku praksu, neka vidi što se dešava na javnim događanjima. Mislim da tu više nema nikakvog mjesta relativiziranju, zadnje je vrijeme da se to zakonski regulira i da jednom zauvijek završimo više s tim ustaškim pozdravom - poručio je Tomašević.   

Naglasio je kako je bitno sjećati se zla ustaškog režima da se više nikada ne bi ponovilo, "kako se zlo fašizma ne bi vratilo u hrvatsko društvo".

Tomašević je za idući tjedan najavio da će se u Zagrebu otkriti spomenik posvećen ne samo žrtvama holokausta, nego i svim žrtvama ustaškog režima. Nakon "dugo vremena peripetija", poručio je, otkrit će se zajedno sa židovskom zajednicom te organizacijama i udrugama. 

- I time jasno u gradu Zagrebu poručiti što se dogodilo za vrijeme ustaškog režima, tko je stradao, kakvo je to zlo i to jednostavno mora ostati u sjećanju kako se više nikada ne bi ponovilo u budućnosti - istaknuo je Tomašević.

77. godišnjica

Podsjetimo da je 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika, predvođenih Antom Bakovićem, krenulo u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Proboj je preživjelo tek stotinjak logoraša. Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116).

Na komemoraciji je pročitano pismo logorašice Nikoline Šikin iz 1944. godine u kojem je opisala bolna iskustva i ustašku torturu prema logorašima, posebno komunistima i pravoslavcima. Iz sjećanja Đorđa Miliše, autora knjige "U mučilištu - paklu Jasenovac" pročitan je dio o izgladnjivanju zarobljenika, teškom radu i tzv. nastupu, zapravo postrojavanju logoraša iz kojih su ustaše po samo njima znanim kriterijima izdvajali i tukli ljude. "Jedna nesigurna riječ, jedan krivi pogled, uzrokovali su odvođenje i time sigurnu smrt", napisao je Miliša.

Predstavnici pravoslavne, katoličke i muslimanske vjerske zajednice molili su za sve žrtve logora.

Predsjednik Vlade položit će vijenac na Spomen ploču na Romskom groblju Uštica i zapaliti svijeću kod Zida boli u Romskom memorijalnom centru te se sastati sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem.

Milanović: Za mene je službeno kad sam ja tu

U devet ujutro, sat i pol prije službene komemoracije, počast žrtvama odao je predsjednik Republike Zoran Milanović koji nije želio biti u koloni s članovima Vlade jer da oni "u jednom trenutku ohrabruju ustašluk, a potom se prave liberalima". Za mene je službeno kad sam ja tu, kazao je i najavio da će idući tjedan opet doći u Jasenovcu s Koordinacijom židovskih općina koja će počast žrtvama odati na Dan sjećanja na žrtve holokausta. Predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus taj potez objasnio je nezadovoljstvom jer vlast nije zabranila ustaško znakovlje.

Goldstein: Više kolona u Jasenovcu nisu dobra poruka

Povjesničar Ivo Goldstein kritizirao je na N1 televiziji podjele, istaknuvši da nikako nije dobra poruka što se ne može organizirati jedinstvena komemoracija u Jasenovcu.

“To više nije neposredno vezano uz tumačenje povijesti ili šireg konteksta oko Jasenovca nego je to više pitanje odnosa u državnom vrhu. Međutim, čitava priča ima svoje repove, kompleksna je i ne može završiti na ovaj način. Ne svodi se sve na ‘za dom spremni’, zabranu tog pozdrava, nego je stvar kompleksnija. Ona zadire malo dublje u hrvatsku povijest, u proteklih 30 godina kada je počeo proces revizionizma, ustašofilije i neoustaštva i posljedica toga je ‘za dom spremni’. Dodaje i kako se politika mora jasno odrediti prema pozdravu “za dom spremni”.

“Citiraju se odluke Vijeća za suočavanje s prošlošću koje su donesene prije 4 godine, ako ih pažljivo čitate, Vijeće nije bilo nikakav zakonodavni ni izvršni organ, ono je samo dalo sugestiju da se ‘za dom spremni’ zabrani i eventualno dozvoli u izuzetnim slučajevima. Vijeće je sugeriralo Vladi da naprave doličan pravni okvir. U četiri godine se ništa nije dogodilo”.

Istaknuo je i kako je problematično što pojedina ministarstva godinama financiraju projekte, tiskovine i knjige koji su jasno revizionistički i ustašofilski. “Da sada ne imenujemo tiskovine, to su krugovi koji forsiraju priču o Jasenovcu nakon 45. godine što je laž, uvreda i idiotizam. Neki s tim izmišljotinama idu do 52. godine. To su sve izmišljotine i treba reći da s time treba stati i Vlada to treba osuditi i prekinuti financirati”, istaknuo je Goldstein i dodao kako nije u redu sa Hrvatska biskupska konferencija moli za žrtve Bleiburga, a za žrtve Jasenovca ne, te da Vlada treba zauzeti jasan antifašistički stav jer nam “u Ustavu piše da smo antifašistička zemlja”.