Kraj je svibnja 2015. godine. Sezona se, kako turistička tako i predizborna, taman zahuktava. Obje su toga dana u Pločama dobile novu atrakciju: dvoipolmetarski spomenik Franji Tuđmanu. Nacionalne je medije na tom eventu najviše zainteresirao redikulozni prizor svećenika koji pjeva ‘Ustani Franjo’, ali lokalni izvjestitelji marljivo su popisali listu viđenijih uzvanika. Tomislav Karamarko, tada još predsjednik HDZ-a, sa stranačkom svitom zauzeo je prve redove. A iza njih ples milijuna: ‘kraljevi otpada’ Zoran Gobac i Višeslav Vukojević, vlasnik Prvog plinarskog društva Pavao Vujnovac, bivši šef SOA-ine kadrovske službe i direktor firme Luka Ploče Energija Josip Jurčević… Rijetko se ovu ekipu na javnim događajima viđa na istom mjestu, iako ih vežu poslovni interesi, kao i članstvo u izvršnom odboru i skupštini Rukometnog kluba Zagreb, od 2014. godine preimenovanog u RK Prvo plinarsko društvo Zagreb. Da bi društvo iz Cro Puba, Vukojevićevog kafića kraj Doma sportova, bilo potpuno, nedostaje samo Milijan Brkić. On se na otkrivanju Tuđmanovog spomenika nije pojavio.
Od HEP-a smo pokušali doznati koliko su ugovora o otkupu plina sklopili s PPD-om i kolika je vrijednost tako dogovorenih poslova. Informaciju nismo dobili; radi se, kažu, o poslovnoj tajni
Ako su Vujnovca i HDZ prije nešto više od godinu dana i spajale emocije prema prvom hrvatskom predsjedniku, danas ih razdvajaju neraščišćeni računi. Čelni čovjek PPD-a prošlog je tjedna javno, posredstvom ‘Nacionala’, zatražio od HDZ-a da mu vrati pozajmicu od 4,2 milijuna kuna. Bila je to, po svemu sudeći, reakcija na neuspješni pokušaj medijskog napada na PPD posredstvom etera javne televizije. HRT je, naime, 27. lipnja obavijestio javnost da neće emitirati gospodarsku emisiju ‘Javna ponuda’ zbog ‘nedostatne razine profesionalnog standarda’. Službeno Prisavlje nije ulazilo u detalje, ali uvijek razgovorljivi HRT-ovi kuloari otkrili su da je urednik i voditelj emisije Vedran Kukavica namjeravao udariti po Vujnovcu i PPD-u bez da im je pružio prostor da se brane. Cijela stvar ima i obilježja bratoubilačkog rata: jedna je HDZ-ova struja, i to navodno ona bliža svrgnutom šefu Karamarku, agitirala da se prilog ipak objavi, dok je suprotni tabor inzistirao da se pokušaj udara na Vujnovca sasiječe u korijenu. Karamarkove trupe u konačnici su pretrpjele još jedan poraz. Otkazana emisija se, prema najavi objavljenoj na službenoj Facebook stranici, osim poslovanjem PPD-a trebala baviti i ‘nekonvencionalnim poslovnim modelom’ Tomislava Debeljaka, vlasnika samoborskog DIV-a i splitskog škvera. Od obje je firme HDZ u mandatima predsjednika Karamarka i glavnog tajnika Brkića posuđivao pozamašne svote novca. Konkretno, kod PPD-a su se tijekom 2014. i 2015. zadužili triput, u iznosima od tri milijuna, 1,8 milijuna i dva milijuna kuna – uvijek uz kamatu od 7,5 posto. Debeljakov DIV im je krajem 2015. posudio 1,4 milijuna kuna uz kamatu od šest posto, a dodatnih 200.000 kuna je krajem 2014. posuđeno od Viadukta, također uz kamatu od 7,5 posto. Ni za jednu od ovih pozajmica HDZ-ovo predsjedništvo nije znalo dok Vujnovac nije javno zatražio da mu se vrati dug. Iz financijskih izvještaja bilo je jasno da je stranka u popriličnim dubiozama, ali nije se znalo od koga je novac posuđen, niti pod kakvim uvjetima.
Iako je u gladnim godinama služilo kao bankomat HDZ-u, Prvo plinarsko društvo iz Vukovara je poslovni procvat doživjelo za vrijeme vladavine SDP-ove Kukuriku koalicije. Kad je Vujnovac 2010. godine otkupio PPD od mađarske podružnice njemačkog E.ON-a, u kojem je udjele nakon što je MOL Nijemcima prodao mađarski plinski biznis stekao i ruski Gazprom, ova je tvrtka imala prihode od 51,3 milijuna kuna i bila je u gubitku od 7,7 milijuna kuna. Već iduće godine krvna slika PPD-a je nešto bolja: prihodi poduzeća ostaju na otprilike istoj razini (52,7 milijuna kuna), ali uknjižena je dobit nešto manja od 1,3 milijuna kuna. No revizorsko izvješće pokazuje da je poslovanje daleko od idealnog: prenosi se 16,5 milijuna kuna gubitka, bankama je PPD dužan skoro 12 milijuna kuna, a dobavljačima 12,5 milijuna kuna. A onda kreće boom: u naredne dvije godine PPD će, zahvaljujući postupnoj liberalizaciji tržišta plina u Hrvatskoj i partnerstvu s Gazpromom, postati kompanija od milijardu kuna. Vujnovac tako praktički preko noći postaje dio uskog kruga hrvatske poduzetničke elite, a usprkos tome ostaje gotovo potpuno ispod radara šire javnosti. Priča zvuči još nevjerojatnije kad se u obzir uzmu sljedeće činjenice: Vujnovac je rođen 1974. godine, 2005. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, 2006. se zaposlio u PPD-u na radnom mjestu savjetnika za prodaju, a u narednih nekoliko godina uspio je otkupiti kompaniju i pretvoriti je u giganta s milijardu kuna godišnjeg prometa. I sve to prije nego što je proslavio 40. rođendan.
Ključ poslovnog uspjeha PPD-a krije se u činjenici da je Hrvatska u sklopu priprema za ulazak u Europsku uniju krenula u otvaranje plinskog tržišta. Odlukom Vlade iz travnja 2012. od lipnja iste godine ukinuta je gornja granica cijene za prodaju plina industrijskim kupcima. Vujnovac je ovakvu odluku Vlade tada hvalio u intervjuu za specijalizirani portal Energetika-net. ‘Ovogodišnji potez Vlade s liberaliziranjem cijene plina je nešto što će u kratkom roku pokazati svoje prednosti. Broj igrača na tržištu će se povećati, a cijena plina će padati u odnosu na europsko tržište’, tvrdio je tada Vujnovac.
I doista, njegov PPD je upravo te 2012. postao veliki igrač na tržištu: prihod se s obzirom na prošlu godinu povećao za gotovo šest puta, na 289,6 milijuna kuna. PPD je 2012. prvi put ostvario i osjetniju dobit, u iznosu od 17,2 milijuna kuna. Sav taj novac uplaćen je jedinom vlasniku PPD-a, tvrtki Energia Naturalis, koju je Vujnovac osnovao 2010. godine. U međuvremenu se Energia Naturalis, kao krovna tvrtka PPD-ovog poslovnog carstva koje samo u Hrvatskoj broji najmanje 16 povezanih poduzeća, proširila i regijom, pa posluje i u Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji i Srbiji.
U Ministarstvu gospodarstva, u čijoj nadležnosti je i postupak liberalizacije plinskog tržišta, krajem 2012. događa se velika promjena: Radimir Čačić odlazi na izvršavanje zatvorske kazne, a Ivan Vrdoljak postaje novi ministar. ‘Naravno, poznajem Vrdoljaka. Nije ništa neobično da se u gradu veličine Osijeka poznaju ljudi iz iste generacije’, govorio je Vujnovac 2014. u intervjuu za ‘Jutarnji list’, u kojem je morao demantirati glasine da mu je upravo bivši HNS-ov ministar gospodarstva omogućio strelovit poslovni uspjeh. I to kakav: u prvoj godini Vrdoljakovog upravljanja resorom gospodarstva prihodi PPD-a skočili su na 900,7 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja iznosila je 73,3 milijuna kuna. Najvažniji događaj na tržištu plina te 2013. bilo je donošenje novog Zakona o tržištu plina. Vrdoljaka je u studenome 2012. u Ministarstvu gospodarstva dočekao zgotovljen zakonski prijedlog, koji je četiri mjeseca kasnije, ponešto izmijenjen, došao na dnevni red Vlade. U izradi nacrta Zakona, prema Vujnovčevim tvrdnjama u već spomenutom intervjuu za Energetiku-net, sudjelovao je i PPD. ‘U ovih par godina aktivno smo sudjelovali u kreiranju zakonskih i podzakonskih dokumenata koji su dali preduvjet za otvaranje tržišta’, govorio je vlasnik PPD-a u studenome 2012. godine. Zakon je Vlada po hitnom postupku uputila u Sabor 14. veljače 2013., a zastupnici su ga ekspresno izglasali osam dana kasnije.
Nakon Vrdoljakovog odlaska, na zahtjev HDZ-a drugi čovjek Ministarstva gospodarstva postao je Leo Prelec, koji je zbog te pozicije napustio fotelje u upravama tri različite firme iz PPD grupe
Naredne 2014. godine prihodi PPD-a opet su se utrostručili, na 2,8 milijardi kuna, uz dobit od 128,6 milijuna kuna. Ni ta godina nije mogla proći bez političke intervencije u tržište plina. Na sjednici od 27. veljače Vlada je na prijedlog Ministarstva gospodarstva uvela trogodišnji moratorij na liberalizaciju plinskog tržišta i ulogu opskrbljivača oduzela Ininoj tvrtki-kćeri Prirodni plin, glavnom konkurentu PPD-a, i tu odgovornost prebacila na HEP, državnu firmu iz resora ministra Vrdoljaka u kojoj su glavnu riječ vodili HNS-ovi kadrovi. Ujedno je Ini propisana obveza da plin proizveden na hrvatskom tržištu prodaje HEP-u po fiksnoj cijeni. S obzirom na to da za plin uvezen iz Rusije takva obveza nije propisana, od HEP-a smo pokušali doznati koliko su ugovora o otkupu plina sklopili s PPD-om i kolika je vrijednost tako dogovorenih poslova. Informaciju nismo dobili; radi se, kažu, o poslovnoj tajni. ‘HEP d.d. za potrebe svojih kupaca plin nabavlja provođenjem međunarodnih nadmetanja na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini. Na nadmetanjima se redovito javlja veći broj ponuditelja među kojima i tvrtka PPD. HEP d.d. donosi odluku o kupnji plina prema kriteriju najniže cijene, a tvrtka PPD je jedan od ponuditelja. (…) HEP sa svim svojim partnerima pa tako i s PPD-om ima ugovornu klauzulu o tajnosti podataka temeljem koje ne smije trećim osobama davati bilo koju informaciju iz ugovora bez suglasnosti druge ugovorne strane’, piše u odgovoru koji smo na naš upit dobili od HEP-ovog Sektora za korporativne komunikacije.
Suluda brzina PPD-ovog rasta nije mogla proći nezamijećeno. Poslovnim i medijskim krugovima počele su se širiti nikad potvrđene informacije da Vujnovac ima snažno zaleđe u visokoj politici. U tom je kontekstu svakako zanimljiva informacija da je nakon promjene vlasti i Vrdoljakovog odlaska u opoziciju drugi čovjek Ministarstva gospodarstva postao Leo Prelec, koji je zbog te pozicije napustio fotelje u upravama tri različite firme iz PPD grupe. Zamjenikom ministra gospodarstva Prelec je imenovan na zahtjev HDZ-a.
U rujnu 2014. Vujnovac se konačno odlučio predstaviti široj javnosti, vezavši ime svoje firme uz RK Zagreb. Moguće da se na takav potez PPD odlučio jer zagrebački rukometaši nastupaju u regionalnoj SEHA ligi za klubove iz istočne i jugoistočne Europe koju sponzorira Gazprom. A možda je proradila i osječka veza sa spomenutim Zoranom Gopcem, rukometnim ekvivalentom Zdravka Mamića (samo bez Uskokove optužnice). U Osijeku naime posluje Gopčeva i Vukojevićeva firma za proizvodnju i reciklažu PET ambalaže Drava International. Nije pritom nebitna ni činjenica da je Gobac HDZ-ovim strukturama bio blizak i prije no što su ga počeli viđati u društvu Brkića i Karamarka. Bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić je neokrunjenog vladara hrvatskog rukometa spominjao u svom iskazu u sklopu afere Fimi-media. ‘Zoran Gobac mi je rekao da je riješena stvar oko izgradnje Arene Zagreb i da je za stranku skupljena svota od dva milijuna eura’, stajalo je u Barišićevom iskazu koji je na Županijskom sudu u Zagrebu pročitan tijekom suđenja Ivi Sanaderu, HDZ-u i ostalim okrivljenicima u tom slučaju.
Ali na razvoj PPD-a ova se suradnja nije mogla negativno odraziti. Prošle godine Vujnovčeva je grupacija imala 3,9 milijardi kuna ukupnih prihoda, dok je bruto dobit iznosila 268 milijuna kuna. Tvrtka koja je u osvajanje plinskog tržišta krenula s krajnjeg istoka Hrvatske svoj idući veliki projekt vidi na krajnjem jugu. U Luci Ploče, u čiju je vlasničku strukturu PPD ušao 2014. godine, grade terminal za ukapljeni naftni plin, dok Vujnovac istovremeno javno lobira protiv od strane SAD-a favoriziranog LNG terminala na Krku, za koji tvrdi da nema utemeljenje u ekonomskoj logici. Vujnovčeva grupacija nada se i da će uspjeti preuzeti kutinsku Petrokemiju, čiji je najveći dobavljač, a time i vjerovnik, postala za Vrdoljakovog mandata. Ponudu za dokapitalizaciju već je poslala, ali vlada HDZ-a i MOST-a se zbog zauzetosti međusobnim obračunima nije stigla njome baviti. Privatizacija Petrokemije bila bi u skladu s preporukama bavarskog IFO instituta u studiji izrađenoj po narudžbi HDZ-a, koja je, kako pokazuju najnovije medijske spoznaje, također bila financirana ruskim novcem.
