Novosti

Stogodnjak

Ne može biti slobodan narod koji ugrožava druge narode

6. 1. – 13. 1. 1923: Glasila prenose vijesti o teško bolesnom Vladimiru Iljiču Lenjinu, navodeći da je "klasik marksizma i jedan od vođa međunarodnog radničkog pokreta" uputio pismo kongresu u kojem "od Partije traži da sačuva jedinstvo svojih redova i smijeni Staljina"

Large stogodnjak

Vladimir Iljič Lenjin (foto Wikimedia Commons)

Vijest iz Istre: "Prema knjizi nekadašnjeg kotarskog školskog nadzornika u Puli, Frana Barbalića, 'Pučko školstvo u Istri' potajno doštampanoj nakon okupacije, naši u Istri nisu imali onoliko škola, koliko bi im prema broju djece trebalo pripadati. U Puli, sve do zadnje ratne godine nije bilo naše javne škole, dok je istodobno bilo nekoliko njemačkih (za 150 Nijemaca, nasuprot 7.000 Jugoslavena). Ali ni danas nisu naše škole u Istri otvorene. Po selima gdje nema ni jednog Talijana nalaze se talijanski učitelj i učiteljica. Od 30 do 40 praznih mjesta na našim školama u kotaru porečkom, pazinskom, puljskom i lošinjskom, ima ih s našim učiteljima popunjeno četiri ili pet u svakom kotaru. Ostale su prazne ili su u njima talijanski nastavnici…"

 

Objavljeni su podaci o vrtoglavom rastu cijena raznih roba uzrokovanih ratom, posebno živežnih namirnica. Tako je ustanovljeno da su cijene u Francuskoj i Italiji porasle za 300 posto u odnosu na one prije rata, u Engleskoj za 170, u Japanu za 160 i u Americi za 120 posto. U Njemačkoj nedostaje hrane, isto kao i u Mađarskoj, Poljskoj i Austriji, a velika glad prijeti i svim zemljama Balkana.

 

Glasila prenose vijesti iz Moskve o teško bolesnom Vladimiru Iljiču Lenjinu, navodeći da je ovaj "klasik marksizma i jedan od vođa ruskog i međunarodnog radničkog pokreta", iz bolesničke postelje uputio pismo kongresu u kojem "od Partije traži da sačuva jedinstvo svojih redova i smijeni Staljina s dužnosti generalnog sekretara…" Neki listovi podsjećaju da je Lenjin "bez pogovora prihvatio Marksovu misao da ne može biti slobodan ni jedan narod koji ugrožava druge narode…"

 

Zanimljivu prijavu protiv vlasnice ugostiteljskog objekta u centru grada, u kojem se povremeno hranio, podnio je ljubljanskoj policiji neki Janez Sever, mirovinski činovnik. Navodi da je nekoliko puta došao ručati u gostionicu i pritom tražio da mu se servira tanjur krumpira. "Gazdarica mi je, međutim, svaki put odbila narudžbu s obrazloženjem da krumpir servira isključivo s mesom. Kako ja nemam novaca da jedem i meso morao sam otići gladan…", kaže. Policija je ispitala vlasnicu gostionice i pritom dobila ovo objašnjenje: "U ovim kritičnim danima ne mogu u Ljubljani davati krumpir bez mesa. Krumpir čuvam za ono malo abonenata koji jedu meso…" Konačnu riječ dat će sud.

 

Čini se da je država opet ostala bez novca, pa traži sve moguće načine da ga namakne novim nametima. U tu svrhu opet ponavlja jedan stari poziv: "Sva trgovačka i obrtna poduzeća u zemlji, koja se bave prodajom odnosno izradbom domina, zatim svi posjednici kavana, gostiona i klubovi društava pozivaju se da svu svoju zalihu domina u kutijama, nakon obavljenog popisa po izaslanicima financijalnih oblasti, u roku od osam dana dostave kraljevskim carinskim, odnosno poreznim uredima u svrhu poreznog žigosanja…" stoji u obavijesti. U nekim novinama već se pojavljuju anonimni dopisi u kojima se ovaj namet proglašava – novom poreznom robijom!

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više