Pretposljednjeg dana februara većina u Gradskom vijeću Zaprešića odlučila je da Ulicu maršala Tita preimenuje u Aveniju hrvatskih branitelja i Ulicu kardinala Alojzija Stepinca, dok bi treći dio ulice ime dobio naknadno. Prijedlog o preimenovanju prošao je svu potrebnu proceduru, a već ranije one su obavljene i u Karlovcu i Zagrebu, gdje Tito više ne stanuje.
Nakon masovnog uklanjanja Titovog imena s ulica i trgova 1990-ih, najnovija hajka na maršala počela je sredinom 2017., kada su uklanjanje tabli s imenom ‘nekad najvećeg sina naših naroda i narodnosti’ najavili i čelni ljudi Murskog Središća i Velike Gorice, ali nema podataka da su te promjene i provedene. Zanimljivo je da su Šibenčani sve do 2015. imali svoj Titov trg, ali je na inicijativu Hrvoja Zekanovića, sadašnjeg zastupnika Hrasta u Saboru, Titovo ime maknuto, pa sada ovo mjesto zovu Poljana.
Zabavna je činjenica da ulica s Titovim imenom još postoji u Varaždinskim Toplicama, rodnom gradu filoustaškog TV voditelja Velimira Bujanca koji je dao svesrdnu podršku inicijativi ‘Maknimo maršala Tita iz Hrvatske’. Gradonačelnica Toplica nije govorila o možebitnim inicijativama za uklanjanje imena, a ni Bujanec se tim povodom nije oglašavao.
Ipak, Tita sigurno neće micati u Rijeci, Buzetu, Lovranu, Labinu, Matuljima i Rovinju, gdje ima svoje trgove, kao ni u Opatiji, Nedelišću, Šenkovcu, Selcu i Zaboku. Fažana, Poreč, Rabac i Veli Lošinj imaju Obale maršala Tita, u Lovranu Titovo ime nosi šetalište, a u Puli park u centru grada.
Dok se Titovo ime čuva u područjima koja su baš zahvaljujući njemu i partizanima pripala Jugoslaviji i Hrvatskoj, zanimljiv je podatak da u Italiji Titovo ime nosi 11 ulica i trgova, što je tek nešto manje nego u Hrvatskoj. Prema istraživanju jednog Talijana, u Srbiji Titovo ime nosi 15 lokacija u gradovima, što je dosta s obzirom na bjesomučno uklanjanje početkom 1990-ih. Za razliku od Hrvatske, u Srbiji je preostalo mnogo više imena po partizanskim herojima, borcima, jedinicama i datumima iz NOB-a, kao i tome posvećenih spomenika.
