Zainteresirana javnost, od građana do institucija, uskoro će na internetu imati dostupne podatke o stanju preostalih spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj. U bazi podataka, rađenoj na osnovi doktorskog rada Sanje Horvatinčić nalazi se 1.737 spomenika.
- Baza podataka koju želim učiniti dostupnom na internetu nastala je tokom mog višegodišnjeg doktorskog istraživanja na Institutu za povijest umjetnosti. Struktura baze i analiza podataka usmjerena je na spomenike s temom NOB-a i radničkog pokreta u Hrvatskoj. Prema nepotpunoj evidenciji, oko trećinu spomenika zatekla sam posve ili uglavnom uništenu, trećinu djelomično uništenu ili znatnije modificiranu, a preostalu trećinu posve očuvanu pa čak i restauriranu uz manje izmjene. Intervencije su bile različite, često brutalne, iznimno uvredljive za žrtve i stradalnike. Skidanje petokrake zvijezde sa NOB spomenika pa zamjena drugim simbolima, jedna je od češćih intervencija koju lokalne vlasti u većini slučajeva toleriraju pa i same provode, dok se obitelji antifašističkih boraca ili političke zajednice upravo zbog toga s punim pravom bune i negoduju - naglašava Horvatinčić.
Brojka od 1.737 spomenika za nju je bio dostatan uzorak prikupljanja podataka o spomenicima, iako spomenika i s drugih spomen obilježja ima najmanje tri puta toliko. Ili ih je bilo s obzirom da je od 1990. uništeno ili na razne načine oštećeno preko 3.000 spomenika posvećenih NOB-u. Kako je njen interes bio primarno usmjeren na spomeničku produkciju, brojna manja spomen obilježja do sada nisu bila dokumentirana.
- Kroz rad na terenu uočila sam pojačan interes lokalnih zajednica za obnovu uništenih ili zaboravljenih spomenika. Stoga je motivacija za osposobljavanjem online baze podataka usmjerena prema korisnicima, edukaciji i osnaživanju lokalnih zajednica kao ključnih i aktivnih dionika ove baštine - naglašava Horvatinčić.
Zbog političkih, kao i proceduralnih "rupa", propusta i ograničenja koji se tiču formalno-pravne zaštite memorijalne baštine, obnova, održavanje i briga o spomenicima prepušteni su pojedincima, nevladinim ili samoorganiziranim grupama građana. Oni u pravilu nailaze na "zid", ograđivanje, nerazumijevanje ili politički oportunizam nositelja lokalnih vlasti, na koje je spala ingerencija nad spomenicima koji nisu registrirani kao kulturna dobra RH. Kad je riječ o spomenicima koji su registrirani, situacija je nerijetko još nepovoljnija, jer nadležno ministarstvo nema strategiju upravljanja tim segmentom baštine.
- Ideja koju razvijamo usmjerena je evidentiranju i oživljavanju baštine "odozdo", baštine koju brojne grupe i pojedinci vide kao važnu za lokalnu zajednicu. Interaktivni digitalni alati, iako nisu zamjena za direktno djelovanje na terenu, ako su usmjereni na pravi način, omogućavaju demokratizaciju rasprave o nasljeđu antifašizma i baštinskih praksi, bilo da pozivaju ljude da posjećuju te spomenike ili da ih traže i otkrivaju - kaže naša sugovornica.
Ističe da je od 2010-ih surađivala s nizom organizacija, pojedinaca i institucija, od njujorške MoMA-e, preko SNV-a do agilnih lokalnih udruga poput "Kordunašice".
- Tu su također niz samoorganiziranih kolektiva iz Hrvatske, bivše Jugoslavije te inozemne kolege različitih profila i interesa, koji su značajno doprinijeli dokumentiranju, istraživanju i popularizaciji ovog segmenta memorijalne i kulturne baštine. Do podataka je katkad teško doći. Potrebno je ući u arhive, depoe s "otpisanim" knjigama, pričati s ljudima na terenu. SABA-ina publikacija o rušenju spomenika svakako mi je bio među korisnijim izvorima te vrste. Ipak stanje na terenu stalno se mijenja i stoga su alati online baza podataka iznimno korisni, naglašava.
Po riječima Filipa Rodika koji bazu podataka želi približiti javnosti, na digitalnoj karti su osim lokacije, prikazane i osnovne informacije o svakom spomeniku, od autora do opisa i stanja. Broj upisanih spomenika se može povećavati, a podaci ažurirati. Tu su uključene i promjene lokacija jer je danas sve više slučajeva da se spomenici pod raznim izgovorima premještaju na rubne dijelove naselja ili na groblja o čemu su Novosti više puta pisale.
