Povodom obilježavanja 78. godišnjice pobjede nad fašizmom i godišnjice oslobođenja Zagreba, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću organizirala je spomen šetnju lokacijama otpora i stradanja po Zagrebu čime je označen početak crowdfunding kampanje "Zagreb pamti otpor".

Kampanjom se nastoje prikupiti dodatna sredstva za istraživanja kojima će se nadopuniti i proširiti novo izdanje vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu".

Obraćajući se prisutnima pred Francuskim paviljonom u kojem je sredinom 1941. bio tranzitni logor iz kojeg su ustaše prebacivale Židove i ostale zatočenike, prvo u logor Danicu, a onda u kompleks logora Gospić, historičarka i jedna od autorica Vodiča Tena Banjeglav naglasila je da se šetnjom želi staviti naglasak na otpor kojeg je u Zagrebu bilo, a koji je danas dijelom zaboravljen.

- Paralelno sa šetnjom pokrenuli smo kampanju istog imena kako bi prikupili sredstva za drugo izdanje Vodiča. Prvo smo izdali u proljeće 2021. povodom obilježavanja godišnjice početka Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, a uz Vodič spomen šetnjama nastojimo građanima, naročito mladima, približiti povijest tog perioda u Zagrebu - rekla je Banjeglav, ističući da su aktivnosti Documente vezane i uz manjine.

- Od prije nekoliko godina počeli su se po Zagrebu postavljati kamenovi spoticanja koji nose imena jedne od pojedinačnih žrtava, prvo za Židove, pa za Rome, a onda i za antifašiste, ukupno 41. U radu s mladima primijetila sam da ih građani ne primjećuju. Zato Vodič treba informirati građane – kazala je.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da se u godini u kojoj Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust (IHRA) dešavaju pozitivni pomaci.

- Očekujemo iskorak u smislu uređenja paviljona u Aušvicu, uređenje spomen groblja u Kamporu, češći dolazak učenika na terensku nastavu kako u Jasenovac, tako i na ona mjesta koja su im blizu, a u Zagrebu je to Dotrščina. Danas nema ni jedne škole čiji bi učenici posjećivali Dotrščinu kao mjesto najvećeg stradanja gdje su pobijene tisuće ljudi samo zato što su se odupirali ustašama i nacistima - rekla je Teršelič.

Ukazala je na korake koje je napravio Grad Zagreb, od postavljanja info ploče u Dotrščini i najavljenog vraćanja spomen ploče, kao i preimenovanje ulica nazvanih po ustaškim dužnosnicima.

– Očekujemo i da spomen ploča u uvali Slana na Pagu, gdje je bio ustaški logor, koja je do sada tri puta razbijana, tamo i ostane, da prolaznici znaju da je to bio ustaški logor. Očekujemo da se i na drugim mjestima obilježi i pokaže što se događalo, što važi i za Rakov Potok kod Zagreba gdje je također stradao velik broj Zagrepčana – rekla je Teršelič.

Najavila je da će novo izdanje Vodiča biti obogaćeno dodatnim sadržajima vezanim uz doprinos Srba, Židova i Roma kao i njihovim stradanjima u Drugom svjetskom ratu, kao i dodatnim informacijama o zbivanjima u Zagrebu tih godina.

Najavila je i drugu šetnju koja će 26. maja starati u Maksimiru, na godišnjicu akcije "Stadion", odnosno sprečavanja ustaša da odvoje gimnazijalce Srbe i Židove od svojih vršnjaka koji su se solidarizirali s njima.

Učesnici šetnje, među kojima i diplomati iz Izraela i više evropskih zemalja, obišli su Botanički vrt gdje su 1941. napadnute ustaše, Glavni kolodvor gdje je postavljen spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima, lokaciju nekadašnje sinagoge, poštu gdje je 1941. izvršena diverzija, kao i njemačke i ustaške zatvore na i oko Trga žrtava fašizma.