Svjedočenje Krunoslava Fehira, bivšeg pripadnika tzv. Branimirove osječke bojne i krunskog svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine, trebalo je pružiti satisfakciju obiteljima osječkih Srba čije su članove naoružane osobe odvodile iz kuća, pljačkale i ubijale na obali Drave. Međutim, sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu, pod vodstvom sutkinje Tanje Pavelin Borzić, nedavno je donijelo odluku da se Fehirovo svjedočenje proglasi nezakonitim i izuzme iz spisa. Tako su vrata za oslobađanje Glavaša postala širom otvorena.
- Najmanje tri znaka mogla su nagovijestiti sudski rasplet koji sada već gotovo sigurno vodi oslobađajućoj presudi. Prvi je ‘’veliko pomirenje dva ratna druga”, Vladimira Šeksa i Branimira Glavaša, što je potonji ovjekovječio fotografijom njihovog strastvenog zagrljaja na svojoj Facebook-stranici. Drugi je eutanaziranje stranke, HDSSB-a, kojoj je Glavaš osobno uštrcao supstancu za put na drugi svijet. A treći je njegovo bespogovorno služenje vladi Andreja Plenkovića, za koju diže svoju nedužnu, nevinu ruku kad god ustreba, od glasanja o povjerenju do Istanbulske konvencije - kazao je za Novosti Drago Hedl, novinar koji je o slučaju Glavaš napisao knjigu.
- Zahvaljujući neovisnom hrvatskom pravosuđu i dosljednosti vladajućih politika posljednjih desetak godina, Glavaš će na kraju iz cijele priče o mračnim zločinima, u kojima su ljudi skončavali nakon što su ih napajali akumulatorskom kiselinom ili su usta i ruku zalijepljenih selotejpom, s metkom u potiljku, gurnuti u Dravu, izaći nevin i prav - dodao je Hedl.
Nakon što ga je zagrebački Županijski sud u proljeće 2009. osudio na deset godina zatvora zbog ratnih zločina u Osijeku 1991., vrata za Glavaševo oslobođenje prvi je odškrinuo Ustavni sud kad je 2015. ukinuo dio presude. Naredne godine Vrhovni sud je prihvatio njegovu žalbu i tako suđenje vratio na početak. Proglašavanje svjedočenja krunskog svjedoka nezakonitim stoga je skandalozni nastavak procesa spašavanja vojnika Branimira. Protiv te odluke prosvjeduju rijetki, poput Vesne Teršelič, voditeljice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
- U nedovršenim postupcima za zločine u Osijeku u jesen i zimu 1991. dosad su pokleknule sve ključne institucije: policija, pravosuđe i najviše zakonodavno tijelo, Hrvatski sabor. Istražne radnje započete 1991., koje su obustavljene kad je Glavaš ovladao svim polugama moći, policija je svojevremeno uspjela zaokružiti imenovanjem Vladimira Fabera za svog glavnog ravnatelja. U vrijeme kad su svjedoci unatoč iznimnim pritiscima progovorili, kad se pisanjem Hedla i drugih novinara stvorio javni prostor za osudu ubojica, kad je pravosuđe u kontekstu pregovora o europskim integracijama nadvladalo barem neke od slabosti iz 1990-ih, a Sabor nakon dugog kolebanja ipak uskratio imunitet tadašnjem i sadašnjem zastupniku Glavašu, činilo se da je pravična presuda moguća. Sve do odluke Ustavnog suda kojom je postupak vraćen na početak - objasnila je Teršelič i dodala da su ključne činjenice utvrđene van razumne sumnje.
- U slučaju Glavaš dokazan je i pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda - dodala je voditeljica Documente.
Kako je izgledala ratna jesen 1991. u Osijeku, kad je Branimirova osječka bojna lovila ljude po gradu, Fehir je ispričao Hedlu još 2005. Tada se prisjetio događaja kad je žrtva, koju su vojnici vozili prema Dravi, ispala iz kamiona: ‘Čovjek je bio poluživ, no kad su primijetili da ga nema u hladnjači, nastala je uzbuna. Glavaš je bio strahovito ljut i prijetio je stegovnim mjerama. U svitanje je čovjek pronađen mrtav na obližnjem groblju. Nakon toga se sve stišalo i nitko nije odgovarao.’ Izgleda da nitko ni neće.
