Novo izvješće Državnog inspektorata o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom za 2020. godinu  pokazuje zabrinjavajuće podatke kada je riječ o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika i radnica u Hrvatskoj. Izvješćem je utvrđeno da je 2020. godine na radu ukupno stradala 801 osoba i to: 166 osoba ozlijeđeno je bez da su zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, 563 osobe ozlijeđene su i nakon pružanja hitne medicinske pomoći zadržane su na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, a za 72 osobe utvrđena je smrt na mjestu rada.

Od 72 osobe preminule na mjestu rada, 10 osoba nisu bile radnici, a za 32 radnika utvrdilo se da su preminuli od posljedica bolesti. Među preostalih 30 smrtno stradalih osoba koje su nastradale zbog uvjeta rada bio je jedan vlasnik obrta, 26 radnika sa zasnovanim radnim odnosom, i tri radnika koja nisu imala zasnovan radni odnos na propisani način.

Smrtno stradali na radu uglavnom su muškarci u dobi od 20 do 64 godina (16 preminulih radnika bilo je mlađe od 40 godina), a sektor graditeljstva prednjači u smrtnim slučajevima - gotovo polovica stradalih radnika radila je u graditeljstvu.

Primjetan je i velik pad broja inspekcijskih nadzora u području zaštite na radu - dok ih je 2019. godine obavljeno 8.831, prošle godine taj je broj pao na 7.647.

- Ne znam odgovoriti zašto je inspekcija sve manje, ali mogu pretpostaviti da je to jednostavno zato što inspekciju nije briga. Ljudi su postali roba koja se kupuje i prodaje, uvozi i izvozi. Pogotovo u graditeljstvu, gdje su trećina radnika stranci. Mnogi od njih ne znaju kakva bi trebala biti osnovna zaštita na radu i poslodavci to maksimalno iskorištavaju. Poslodavci uglavnom ne ulažu u zaštitnu opremu, u educiranje radnika na gradilištima. Tu im ispadnu velike uštede i svi su sretni osim onih koji stradaju - govori za Novosti glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Domagoj Ferdebar.

Broj radnika i radnica umrlih na radu kontinuirano raste od 2017. godine, a izvješće pokazuje da je lani u 28 posto slučajeva uzrok nesreća bio izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, a u 14 posto ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu.

- Posao brže ide kad se manje prati primjena svih pravila o zaštiti na radu, ljudi ne moraju nositi puno opreme, manje košta, itd. Lani smo brojne poslodavce upozorili kad smo vidjeli što i kako rade, radnike kako na trećem i četvrtom katu zgrade skidaju oplatu koja teži par stotina kila bez postavljene skele. Radnici se često boje odbiti raditi u takvim uvjetima zbog straha od otkaza, a poslodavci na taj strah i dalje računaju. I zato imamo sve više stradalih - zaključuje Ferdebar.