Brojni vjernici u Zagrebu skupili su se 19. avgusta u crkvi Preobraženja Gospodnjeg kako bi proslavili ovaj veliki praznik koji je i slava toga hrama. Za razliku od ranijih godina, liturgija koju je služio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije sa sveštenstvom saborne crkve i koparskim parohom jerejem Dejanom Mandićem odvijala se pod skelama postavljenim zbog oštećenja u potresu koji je Zagreb zadesio 22. marta. U obraćanju vjernicima mitropolit je naglasio da se slavi događaj Preobraženja Hristovog pred njegovim učenicima na Tavorskoj gori.

- Hristos se poistovetio sa svim našim bezizlazima, sa svakom našom tamom, sa svakim našim problemom i svakom mukom. Budući Bog uzeo je na sebe obličje sluge i postao čovek. Time je pokazao snishodeću ljubav, krajnje smirenje, raspinjući sebe i umirući na Krstu radi nas i radi našega spasenja - rekao je mitropolit.

- Preobraženje se, pored istorijskog događaja kom su svedočili apostoli, učenici Petar, Jakov i Jovan, događa i u životu svakog čoveka. Gospod se neprestano preobražava pred nama. Svako od nas je imao priliku da bar jedanput u životu doživi opipljivim prisustvo Božje. Svojim preobraženjem Gospod je nas pozvao da neprestano i dinamički preobražavamo sopstveni lik, koji je pogružen u tamu i u greh. Do toga se dolazi ispunjavanjem volje Božje i življenjem po zapovestima koje nisu ništa drugo nego ljubav, i to ljubav prema Bogu i drugom čoveku - naglasio je mitropolit, pitajući se kako je moguće vidjeti svjetlost Božju i osuđivati bližnjeg.

- Kako je moguće gledati u lice Božje, a odbacivati drugog čoveka? Mrzeti ga, zavideti mu? Ako je naša duša ispunjena mržnjom, isključivošću i odbacivanjem, tada postoji ogromna tamna pregrada između nas i Boga i naše oko ne može da vidi svetlost Božju. Ali ako ispunjavamo zapovest Božju i trudimo se da tu pregradu rušimo, ako čistimo svoje duhovno oko, onda ćemo biti neprestano usmereni na svoj prototip, na model po kojem smo stvoreni, a to je Gospod i tada će naš život biti neprestano preobražavanje - kazao je mitropolit.

Osim slavskih kolača, u zagrebačkom hramu osveštano je i podijeljeno grožđe koje se po staroj narodnoj tradiciji jede od Preobraženja.