Napokon je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit posegnuo za tzv. bonskim ovlastima i poništio Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na svojoj sjednici održanoj 27. juna 2023., naglašavajući kako spomenuti zakon "sadrži uputstva kojima se očigledno krši Ustav Bosne i Hercegovine". Istodobno, Šmit je van snage stavio zakon kojim se zabranjuje objavljivanje odluka OHR-a u Službenom glasniku RS-a, a koji je također izglasala Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Na koncu, Šmit je proglasio i izmjene Krivičnog zakona BiH, prema kojima će se buduće radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao kazneno djelo, za koje su zapriječene kazne u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora, kao i zabrane obavljanja službenih dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
U svojem obrazloženju, šef OHR-a naveo je da ponašanje entitetske skupštine ozbiljno krši Opći okvirni sporazum za mir, a samim tim i narušava mir i stabilnost u zemlji i regiji te da shodno tome zaslužuje odgovarajuću reakciju.
Šmitova odluka došla je kao zakašnjeli odgovor na sve učestalije i sve bezobzirnije napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, a pod dirigentskom palicom Milorada Dodika, entitetskog predsjednika i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tvrdnji da je reakcija Ureda visokog predstavnika stigla tragično kasno u prilog ide i unisono (zasad verbalno) odbacivanje svih spomenutih odluka u entitetu u kojemu zvaničnici Šmita uopće ne priznaju za visokog predstavnika, uporno ga nazivajući "njemačkim turistom u BiH". O tome nema ko se nije javno očitovao, a glasovi koji dolaze iz oporbe gotovo da se i ne razlikuju od onih iz entitetskih vlasti. Godine mučne i rovovske oporbene borbe oporbe protiv SNSD-a otišle su niz vodu, kao nebrojeno puta dosad, jer je Dodik još jednom pronašao način da pridobije oporbu da podrži njegov cilj: razbijanje Bosne i Hercegovine.
Predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić je ustvrdio, pozivajući se na zastupnički imunitet, da "niko ne može protivno Ustavu Republike Srpske, pokrenuti krivični postupak protiv narodnog poslanika zbog davanja glasa ili izraženog mišljenja u Narodnoj skupštini, što i jeste poslanička dužnost i obaveza", jasno stavljajući svojim kolegama do znanja da nastave putem kojim su krenuli.
Sam Milorad Dodik je, iako prednjači u javnim osudama, vrijeđanjima i ponižavanjima visokoga predstavnika Šmita, odmah reagirao i rekao da je spreman "ići do kraja, ma šta to značilo". "Ja ću potpisati zakone onog trenutka kad dođu u moju kancelariju", rekao je, dodavši: "Ja znam da su oni to sperili da Milorada Dodika nekako skembaju i stave u zatvor."
Nakon toga je još najavio dodatno pooštravanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine, prijeteći još jednom referendumom: "Mislim da će RS u najskorije vrijeme donijeti Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e Suda i Tužilaštva na prostoru Republike Srpske. Ako bude pritisaka vjerujemo da bi do kraja godine RS mogla imati referendum na kojem bi mogla odlučivati o svojim daljim statusima."
U međuvremenu se Dodik pojavio na sastanku sa koalicionim partnerima na državnoj razini u Konjicu, na kojem je, prema izjavama prisutnih i zgroženih učesnika samita, izrekao vulgarnu psovku na račun genocida u Srebrenici. Zbog toga su pojedini članovi državne parlamentarne većine, poput Predraga Kojovića iz Naše stranke, najavili potpunu obustavu suradnje s Dodikom, do daljnjeg: "Naša stranka je odlučila povući ručnu i neće glasati u skladu sa koalicionim dogovorima, zbog Dodikovih posljednjih istupa, posebno sastanka u Konjicu kojim smo ostali šokirani."
Šokiran je bio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, jedan od Dodikovih najodanijih koalicionih partnera, koji je nakon sastanka u Konjicu izjavio da poruke iz Republike Srpske smatra "neprimjerenim i neprihvatljivim".
Pravni eksperti iz BiH mišljenja su da će Šmitove odluke u praksi biti teško provodive. Među njima je i sarajevska odvjetnica Senka Nožica, koja podsjeća da je Šmit i ranije donosio izmjene Kaznenog zakona, koje također niti su bile učinkovite, niti ih je iko sprovodio.
"Izmjene Krivičnog zakona nisu efikasan način rješavanja političkih problema, to je sasvim sigurno. Kakve god da su te izmjene. Dok se krivični postupak provede, dok dođe do konačne presude, to u našoj državi traje tri do deset godina. Kao što su bile i prethodne mjere visokog predstavnika totalno neučinkovite, kada je u pitanju bio genocid, tako nisu ni ove. Bilo koje izmjene krivičnog zakona kojima se pokušava rješavati goruća politička pitanja, ne smatram da mogu biti rješenje niti da mogu biti učinkovita", pojasnila je Nožica.
Mediji u Bosni i Hercegovini već sada spekuliraju navodima, pozivajući se na dobro upućene diplomatske izvore, prema kojima vodeće zemlje zapada, misleći tu na SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, ozbiljno razmatraju scenarije podrške visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da smijeni Dodika s pozicije predsjednika RS i da mu zabrani političko djelovanje.
Zvanično, u Briselu nema jedinstvenog stava, jer tamo Dodika štiti njegov saveznik, mađarski premijer Viktor Orban. EU je više puta upozorio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da prestane sa secesionističkom retorikom i potezima koji podrivaju državu, ali nije uveo sankcije protiv njega zbog protivljenja Mađarske.
Međutim, nije se dugo čekalo na signal da je i u Europi svima preko glave konstantne prijetnje miru i sigurnosti iz Republike Srpske, posebno imajući u vidu otvorenu Dodikovu podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj agresiji na Ukrajinu. Naime, Europska komisija odobrila je četiri projekta za Bosnu i Hercegovinu vrijedna 298 miliona eura, a kompletan iznos ide u entitet Federaciju BiH, ostavljajući Republiku Srpsku bez ijednog centa.
A Šmit? Njegove odluke nisu objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske.
