Teodorova subota, Krsna slava Vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, obilježena je 28. februara u Sisku, posljednja u trećem mandatu manjinske samouprave koji je bio obilježen stagnacijom u ostvarivanju manjinskih prava.
Liturgiju uz osveštenje slavskog kolača i koljiva održali su kutinski paroh Dalibor Petković i sisački Veselin Ristić koji su za dan Svetog mučenika Teodora Komogovinskog pozvali na razumijevanje i zajedništvo u vremenima u kojima mnogobrojni problemi srpske zajednice ostaju godinama, pa i decenijama neriješeni.
- To je problem zapošljavanja pripadnika srpske zajednice u javnoj upravi, problem koji se provukao u ova tri mandata skoro netaknut, zatim mogućnosti obrazovanja učenika srpske nacionalnosti jer o tome ovisi budućnost našeg identiteta u Hrvatskoj, ali i da se manjinska vijeća svojim postojanjem izbore za poboljšanje uvjeta života, zdravstvenu i socijalnu skrb za našu zajednicu na ruralnim prostorima, istaknuo je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije Nikola Arbutina.
- Na osnovu dosadašnjeg iskustva rekli bi da je za sve to potreban čarobni štapić, a pitanje je samo koliko ima volje kod zvanične politike i većinskog naroda da Ustavni zakon o nacionalnim manjinama ne bude samo slovo na papiru, i da u konačnici vijeća postanu ono što već više od deset godina trebaju biti - savjetodavna tijela predstavničkih tijela čiji će se prijedlozi shvaćati ozbiljno, poručio je Arbutina i zahvalio se gradu Sisku u rješavanju pitanja prostora za gradsko i županijsko vijeće srpske nacionalne manjine. Podsjetio je da tokom trećeg saziva Vijeća, od strane lokalne i regionalne samouprave nije dolazilo do smanjenja financijskih sredstava.
Teodorova subota u Sisku bila je u kulturnom znaku obilježavanja 100-te godišnjice rođenja velikana južnoslavenske književnosti Branka Ćopića, rođenog u Hašanima kraj Bosanske Krupe. Tom prilikom prisutni su se podsjetili na Ćopićeve junake i romane, ali i zanimljive priče o krajiškom djetinjstvu, o teškim danima Drugog svjetskog rata i partizanskom junaštvu, uz koje su odrasle brojne generacije i u kojima je Ćopić satirički govorio o svom vremenu, ali se i s nostalgijom sjećao krajiških krajeva i sirotinje. U kulturnom dijelu programa istaknuta je veza između dva, po mentalitetu i krajoliku slična svijeta, onog Ćopićevog i ovdašnjeg banijskog, koje vjekovima razdvaja jedino bistra Una.
Koliko je ova rijeka razdvajala, toliko je ta dva skoro identična svijeta i čvrsto spajala. O tome je u svojoj priči ‘Između dva bojišta’ pisao i sam Ćopić, a koju je prisutnima pročitala Sanja Ranić iz Petrinje. Pročitala je i ‘Potopljeno djetinjstvo’ o gorkim rastancima i odlascima, o ponovnom vraćanju, suočavanju sa promjenama i uspomenama.
Prizvuk izgubljenog djetinjstva, zavičaja i krajiškog sela, svojom melodijom frule dočarao je član zagrebačkog Pododbora SKD ‘Prosvjete’, frulaš Branko Brkljač, inače Ćopićev zemljak iz Bosanske Krupe.
