Srpsko narodno vijeće, kao član Federalne unije europskih nacionalnih manjina (Federal Union of European Nationalities – FUEN), jedno je od organizatora ovogodišnjeg seminara "Radne grupe slavenskih manjina" (AGSM) koji će od 19. do 22. oktobra biti održan u Zagrebu i više mjesta na povratničkim područjima Banije i Korduna.
Seminar će biti prilika da srpska zajednica u Hrvatskoj u manjinskom kontekstu prezentira svoja prava i položaj, kako kroz zakone, tako i u praksi, te ga usporedi s položajem drugih slavenskih manjina po Evropi, uključujući i zemlje regiona.
O pravima žena
Nakon otvaranja, večer prvog dana posvećena je problemu žena u manjinskim zajednicama koje se uz generalne prepreke od zapošljavanja, uvjeta rada, organizacije skrbi, preko pristupa uslugama reproduktivnog zdravlja do sudjelovanja u lokalnim aktivnostima i institucijama, suočavaju i s dodatnim specifičnim izazovima.
U gospodarski manje razvijenim područjima, bez osnovne infrastrukture i socijalnih usluga, većina poslova skrbi i uzdržavanja lokalnih zajednica, nerazmjerno opterećuje svakodnevni život žena. Uništavanje industrije, osobito one koja većinom zapošljava žene i rijetko naseljena sela, mogu stvoriti klaustrofobičnu situaciju za žene i marginalizirane grupe.
O zaštiti manjina
U petak će glavna tema biti manjinska prava na pravnoj i praktičnoj razini, o čemu će biti riječi na sastanku i razgovoru s predstavnicima lokalne i nacionalne vlasti, kao i s predstavnicima manjina u Saboru i Vladi RH.
Iako se na papiru čini da su zaštita i razvoj manjinskih zajednica podržani i unaprijeđeni državnim politikama, provođenje je često izazov. Zbog toga se očekuje da rasprava ponudi pregled sustava zaštite manjina u Hrvatskoj, s osvrtom na njegovu učinkovitost i sposobnost da odgovori na probleme u manjinskim zajednicama, ističu organizatori.
Posjet Vrginmostu i Petrovoj gori
Subota je predviđena za upoznavanje s gospodarskim i društvenim aspektima života na Baniji nakon potresa. Tri godine kasnije, obnova nije mnogo odmakla, prepuštajući većinu posla manjinskim institucijama i civilnom društvu. Stvar otežava što je riječ o jednom od ekonomski najzapuštenijih dijelova Hrvatske koji se bori s pristupom struji, vodi i internetskom signalu. Gosti iz Evrope upoznat će i općinu Vrginmost koje je većinski nastanjena srpskim stanovništvom, a onda i Petrovu goru kako bi sagledali stanje antifašističke baštine.
Program završava filmskom večeri prikazivanjem "Srbenke", režisera Nebojše Slijepčević i "Posljednjeg Srbina u Hrvatskoj" Predraga Ličine.
Kad se govori o slavenskim manjinama unutar FUEN-a, osim Srba, Hrvata i Slovenaca raspoređenih na ex Yu području te od Italije i Austrije do Rumunjske, tu su i Srbi, Crnogorci i Makedonci u Albaniji, Pomaci (muslimansko stanovništvo) u Bugarskoj, Česi i Slovaci koji se nakon raspada ČSSR-a nisu preseljavali, Lužički Srbi koji su dali ime njemačkom glavnom gradu, Rusi u Estoniji, Kašubi u Poljskoj iz čijih redova dolazi Günther Grass i izvjesni poljski premijer Donald Tusk, Lemci u Poljskoj i Slovačkoj od kojih je poznat Andy Warhol i mnogi drugi. Svi oni imaju svoja historijska iskustva, običaje, tradiciju i jezik koji su uspjeli očuvati.
O FUEN-u
Podsjetimo, FUEN je najveća manjinska krovna organizacija u Europi koja u ovom momentu okuplja ukupno sto organizacija članica iz 36 zemalja Evrope, a svakodnevno joj se pridružuju nove organizacije manjina. Cilj joj je međusobna podrška koja zastupa interese evropskih manjina na regionalnoj, nacionalnoj i posebno europskoj razini, a zadatak joj je rad na očuvanju i promoviranju identiteta, jezika, kulture, prava i tradicije europskih manjina tako da je svojevrsni glas manjina u međunarodnim organizacijama, Evropskoj uniji, Vijeću Evrope, Ujedinjenim narodima i OESS-u.
Svojevremeni uspjeh evropske građanske inicijative Minority SafePack, koju koordinira FUEN, pružio je organizaciji novu vrstu vidljivosti i solidan položaj. Inicijativom se od Evropske komisije tražilo da podnese prijedloge 11 pravnih akata radi poboljšanja zaštite pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te jačanja kulturnih i jezičnih raznolikosti u Uniji. Odnosila se na regionalne i manjinske jezike, obrazovanje i kulturu, regionalne politike, participaciju, jednakost, audiovizualne i druge medijske sadržaje i regionalne odnosno državne potpore.
