Pozdravnim govorima na otvaranju i tribinom o ženama u manjinskim zajednicama u Zagrebu je 19. oktobra počeo seminar Radne grupe slavenskih manjina (AGSM) koja djeluje unutar FUEN-a (Federativne unije europskih nacionalnosti ), krovne organizacije evropskih manjina.
U ime Srpskog narodnog vijeća, kao organizatora i domaćina, prisutne je pozdravio predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, upoznajući goste iz Evrope s bogatom i teškom historijom Srba u Hrvatskoj.
- Srbi su oduvijek u zajedništvu s Hrvatima radili na narodnom jedinstvu koje vrhunac dostiže u Ilirskom pokretu, koji su činili najznačajniji Srbi i Hrvati svoga vremena - rekao je i podsjetio na uloge pjesnika Petra Preradovića i Josifa Runjanina, kompozitora hrvatske himne.
- U iskušenjima teško stečenog zajedništva nakon oslobađanja od Turskog carstva i Austro-Ugarske, Srbi i Hrvati stalno su nailazili na prepreke, što je posebno izraženo tokom mračnog perioda ustaške NDH. Iz toga izlaze kao pobjednici, stvorivši antifašistički savez, jedan od najistaknutijih na cjelokupnom europskom prostoru - kazao je Pupovac.
Naglasio je da su manjinama u Jugoslaviji osigurana prava koja do tada nisu imali, a Srbi u Hrvatskoj dobili su konstitutivnost. Podsjetio je na raspad zajedničke države 90-ih, što je Srbima i Hrvatima donijelo period nove historijske tragedije, podjela i sukoba, kako unutar etničkih, tako i međuetničkih.
- To razdoblje je ostavilo dubok trag i teške posljedice i po Hrvatsku kao zemlju, i po Srbe u Hrvatskoj. Taj sraz je uzrokovao da se broj Srba u Hrvatskoj s 12 posto ukupnog stanovništva značajno smanji za nekoliko stotina hiljada onih koji su izbjegli u 48 sati nakon vojnih akcija tokom 1995. godine. Nakon toga počinje proces reintegracije jednog dijela prostora koji je bio separiran od Hrvatske uz pomoć UN -ove misije, što je jedan od značajnih i uspješnijih dijelova u završetku rata na prostorima bivše Jugoslavije. U tom periodu od 1996 do 1997. stvorene su današnje ključne srpske institucije u Hrvatskoj, potpisan je Erdutski sporazum, kao i Pismo namjere Vlade RH o završetku mirne reintegracije, što predstavlja dva temeljna dokumenta na osnovu kojih se regulira status Srba u Hrvatskoj, uz već obnovljene organizacije koje su postojale prije Drugog svjetskog rata - Srpsko privredno društvo Privrednik i Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, osnovana u Glini 1944. – objasnio je.
Broj pripadnika srpske zajednice s nekadašnjih 600.000 pripadnika sveo se na 123.000, prema posljednjem popisu, a govoreći o konsolidaciji, naglasio je da je politička participacija stalna meta desnici koje želi da se ukine.
- Važno je da FUEN kao krovna manjinska organizacija, koja okuplja evropske manjine, odašilje glasove za očuvanje stečenih prava manjina i njihovo napredovanje. Odnos većine i manjine je dinamički proces u kojem je uvijek potrebno činiti više da bi se dobilo bar onoliko koliko bi bilo zadovoljavajuće - naglasio je.
Milorad Pupovac (Foto: Sandro Lendler)
U izjavi novinarima naglasio je da FUEN predstavlja mjesto za razmjenu iskustava i uzajamne solidarnosti, što je mehanizam preko kojeg se manjine podržavaju.
– Dobro je došao svaki glas podrške i solidarnosti temeljen na poštivanju zemalja u kojima žive manjine, kao i na solidarnosti i ostvarivanju prava u skladu s evropskim vrijednostima i vrijednostima zemlje gdje oni žive. SNV je član FUEN-a već 15 godina i za nas je velika čast da smo dobili domaćinstvo za radnu grupu za slavenske manjine. To će biti prilika za razmjenu iskustava korisna i Srbima u Hrvatskoj i drugim manjina po Evropi - rekao je Pupovac i dodao da će posjeta pogođenim područjima Banije biti prilika da se vidi kako se ljudi organiziraju i nalaze načina da budu solidarni i jedni drugima pomažu kao i da iziđu iz nevolja s dramatičnim posljedicama.
O radu svojih organizacija govorili su i Jelena Nestorović, predsjednica Upravnog odbora SDF-a, Nikola Lunić, predsjednik SPD-a Privrednik i Vinko Lazić, sekretar u Zajedničkom veću opština.
Žene se za svoja prava trebaju izboriti upornošću, okupljanjem i zajedničkim radom te politikom malih postepenih koraka, a procesi trebaju krenuti odozdo s lokalnog nivoa, zaključile su učesnice tribine o ženama u manjinskim zajednicama.
Jelena Nestorović naglasila je nedovoljnu ravnopravnost žena i mladih u društvu, zbog čega je SDF u svom djelovanju okrenut prvenstveno njima.
– Sve se svodi na one koji donose odluke - rekla je i dodala da je patrijarhat u njenom kraju bio jedan od razloga za angažman oko razvoja srpskih institucija.
Patrijarhalnost uči žene da ostanu kod kuće. Djevojčice se od malih nogu odgajaju u patrijarhalnom duhu, pa im se kupuju lutke kako bi naglasila njihova buduća uloga supruge, majke i skrbnice u porodici, rekla je Jovana Rašeta, učiteljica iz Donjeg Lapca. Rekavši da su žene podzastupljene u tijelima odlučivanja, ocijenila je da ni uvođenje kvota nije dobro, ako se žene biraju tek da dižu ruke. Ukazala je na problem zapošljavanja, jer majke nemaju kome ostaviti djecu zato što nema vrtića.
- Nemamo ginekologa pa do prvog moramo ići sto kilometara i to ne autoputom - objasnila je i ocijenila da su i Srpkinje i ostale žene koje žive u malim sredinama - heroine svog vremena.
Učesnici seminara Radne grupe slavenskih manjina (Foto: Sandro Lendler)
Zorana Rodić, studentica prava iz Topuskog, rekla je da su žene još uvijek prilično neosviještene, ali i previše opterećene dužnostima na poslu i kod kuće.
- Velik broj žena, čak i onih formalno obrazovanih, osviješten je na nivou naših baka – istaknula je i ukazala na problem zapošljavanja, jer žene s visokom stručnom spremom mogu biti učiteljice ili odgajateljice u vrtiću, a u općini se mogu zaposliti tek s debelom vezom. Žene sa završenim srednjom školom mogu biti kuharice ili čistačice, pa tako posla praktički imaju samo na OPG-u. Sama sredina zatupljuje ljude, jer nema sadržaja. Kolektivni zajednički rad za zajednicu teško je zamisliti, a solidarnosti ima tek u tragovima. Ima uspješnih pojedinaca, ali nema uspješnog društva, kazala je Rodić.
- Problemi žena su univerzalni: podzastupljenost, male plaće, nezaposlenost, seksualno uznemiravanje, nedostatak infrastrukture potrebne ženama - rekla je profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Antonija Petričušić, ocijenivši da se problemi žena u manjinskim zajednicama nedovoljno primjećuju. Procesi kod Romkinja su gori nego kod ostalih, ali se
zaboravlja da se i žene iz drugih manjina, i to ne samo u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom, naglasila je.
- Nada u povratak u doba kad je svima bilo omogućeno školstvo, zdravstvo i briga za žene je
utopija, ali nešto se može postići kroz političke stranke na lokalnom nivou i glasati za onog tko obeća vrtić ili liječnika. Slanje djece u vrtić nadvladava jaz u porijeklu- ustvrdila je Petričušić i dodala da se poslovi koji rade žene, poput brige za druge, zrcale s onima u kućanstvu, da su slabo plaćeni i prekarni, jer nema sigurnosti da će posao zadržati. Ukazala je i na probleme oko liječničkog priziva savjesti vezanog za pravo na abortus, molitelja pred bolnicama i zaključila da su žene, dok se ne izbore za promjene, čuvarice patrijarhata.
Tribinu je moderirala Nina Čolović iz SNV-a, a učesnici seminara mogli su se upoznati i s izložbom o oživljavanju srušenog spomenika u Kamenskoj i uživati u nastupu Zborxopa koji djeluje pri zagrebačkom pododboru Prosvjete. U ime FUEN-a prisutna pozdravila i potpredsjednica Olivia Schubert.
