Prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kao i njihova zaštita, zavise od brojnosti, pa ako njihov broj opada, smanjuju se i njihova prava, složili su se predstavnici nacionalnih manjina govoreći o sudjelovanju u obrazovanju, lokalnoj i manjinskoj samoupravi na seminaru Radne grupe slavenskih manjina (AGSM) koja djeluje unutar FUEN-a (Federativne unije europskih nacionalnosti ), krovne organizacije evropskih manjina.
Skup na kojem su se predstavnici evropskih slavenskih manjina upoznali s manjinskim pravima u Hrvatskoj, prije svega srpske, upriličen je 20. oktobra u staroj Gradskoj vijećnici u Zagrebu, zgradi koja je nekad bila sjedište Sabora, a prije toga i kazalište.
Po riječima Tanje Novotny Golubić, bjelovarsko-bilogorske dožupanice iz redova češke manjine, položaj manjina u zemlji je poboljšan u zadnjih 20 godina.
- Danas imamo 12 dožupana i 55 zamjenika (grado)načelnika. Naravno, postavlja se pitanje štiti li mehanizam postavljen prije 20 godina i sada nacionalne manjine. Prava i zaštita ovise o brojevima, pa pad broja po popisu znači i pad broja manjinskih vijeća i predstavnika, a kad dođu lokalni izbori smanjit će se i broj ljudi u izvršnoj vlasti. O broju zavisi i upotreba manjinskog jezika, pa u nekoj sredini jezik i pismo mogu biti službeni ako te manjine ima više od 33 posto, što je najviše u Evropi. Ne volimo biti brojevi i kvote, već očekujemo da su nacionalne manjine nešto što se želi - rekla je Tanja Novotny Golubić.
Iako je manjinsko obrazovanje predviđeno ustavnim i drugim zakonima, broj učenika koji pohađaju nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina sve je manji, upozorio je Milan Vukelić, zamjenik ravnatelja Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
– Problem su dječji vrtići, a od oko 130.000 učenika, nastavu na nekom od manjinskih jezika i pisma po modelu A, B ili C pohađa njih oko 10.000. Od 22 manjine, 17 ih koristi obrazovanje na svom jeziku, a četiri imaju nastavu po A modelu – Srbi, Talijani, Mađari i Česi. Predviđena je upotreba uvezenih, prevedenih ili autorskih udžbenika, a za učenike koji ne pohađaju nastavu predviđene su i ljetne škole. Zajednički problem je manjak učitelja jer ih se za to školuje mali broj, a ima i posebnih problema tako da nije riješeni status škola na srpskom jeziku i pismu na istoku zemlje jer one nisu registrirane - rekao je Vukelić.
Armin Hodžić, predstavnik Bošnjaka i predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina u Zagrebu, naglasio je da na manjinska prava ponekad utiču stvari i na koje manjine ne mogu utjecati. Podsjetio je na tri grupe zemalja, one koje ne priznaju nacionalne manjine, one koje priznaju manjinske jezike i one u kojima se manjine zakonodavno priznaju. Ukazao je na problem zapošljavanja u javnim službama.
- Po istraživanju iz 2016. u javnim službama zaposleno je 1.689 pripadnika manjina ili tri posto, dok je popis iz 2011. pokazao da je manjina u Hrvatskoj 7,67 posto. Dakle upola ih je manje nego što bi trebalo biti - naglasio je i ukazao na oscilacije u budžetima lokalne samouprave za rad vijeća. Istaknuo je i pitanja neusklađenosti oko izjašnjavanja jer je u Zagrebu 13.500 Bošnjaka i 15.000 Muslimana, koji nisu priznati kao manjina.
Odgovarajući na brojna pitanja generalni sekretar SNV-a Saša Milošević ocijenio je da je dvotrećinska većina potrebna za mijenjanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjinama brana od napada onih koji žele smanjiti manjinska prava. Ukazao je na brojne pozitivne i negativne primjere: kako zakon dozvoljava da lokalna samouprava manjinama da veća prava nego što bi im pripadala po brojnosti, u cijeloj Istri je omogućena upotreba talijanskog jezika, dok su u Vukovaru Srbi imali pravo na pismo i jezik, koje im nije priznato.
Skup je započeo pozdravnim govorima, pa je potpredsjednica FUEN-a Olivia Schubert govorila o zadacima FUEN-a, zaštiti i promociji ljudskih prava nacionalnih zajednica po cijeloj Evropi. Ocijenila je i da će u upoznavanju sa srpskom zajednicom steći dobra iskustva.
Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Rada Borić naglasila je da je zgradu u kojoj je održan seminar gradu poklonio Srbin Hristofor Stanković.
- Grad podržava očuvanje tradicije i identiteta, odnosno jezika i kulture nacionalnih manjina, pa se već 12 godina održava Dan nacionalnih manjina koje predstavljaju bogatstvo ovog grada, kao i Dan materinjeg jezika. Manjine su gradile Zagreb i mi ne želimo da se one osjećaju kao kod kuće jer one ovdje jesu kod kuće - naglasila je.
Preneseni su pozdravi i podrška skupu potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage, dok je potpredsjednik Sabora Furio Radin. Kao manjine moramo braniti identitet u okruženju većinskog naroda jer od različitosti sve nastaje. Zagreb je multikonfesionalan od početka, a to što ste vi ovdje je dokaz da na prostorima Evrope ima različitosti, a dok je različitosti ima i nade, zaključio je.
Seminar je nastavljen radnim sjednicama, dok je u subotu u planu posjet Glini i Vrgimostu kako bi se upoznali s problemima lokalnih srpskih zajednica, a onda i obilazak Petrove gore.
