Skupljanje potpisa za Evropsku inicijativu građana za nacionalne regije čiji je cilj povećanje jednakosti u EU, prvobitno predviđeno do 7. novembra, produžava se za još tri mjeseca u zemljama EU, ali ne i u Hrvatskoj. Razlog je činjenica da je Srpsko narodno vijeće prikupilo 14.199 potpisa, što je gotovo dvostruko više od 8.250, koliki je bio minimum za Hrvatsku.

Interes za skupljanje potpisa za "Kohezijsku politiku za jednakost regija i održivost regionalnih kultura", kojom bi se regijama pružila mogućnost izravnog pristupa fondovima EU, što bi pak značilo određenu vrstu financijske slobode u zemlji u kojoj žive, više je nego jasan. Izravnu korist mogao bi imati dobar dio od gotovo 200.000 Srba, koliko ih ima u Hrvatskoj, a koji žive u općinama gdje su većina ili značajna manjina, mahom na područjima kojima je zbog privrednog zaostajanja i ratnog nasljeđa potrebna briga države.

Područja u kojima manjine čine većinu ili značajan broj stanovnika, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama Unije, zaostaju u ekonomskom razvoju i imaju teškoća u očuvanju svojih jezičnih, kulturnih, vjerskih ili drugih društvenih posebnosti. S druge strane, manjine doprinose kulturno-jezičnoj raznolikosti Hrvatske, kao i EU, te zahtijevaju posebnu pažnju u politici kohezije EU kako bi sačuvali svoj regionalni, a nacionalne zajednice koja tamo žive i svoj nacionalni identitet.

Inicijativu su pokrenuli Sekelji, mađarska nacionalna manjina u Rumunjskoj, ali su i u ostalim EU zemljama nosioci uglavnom iz redova mađarske nacionalne manjine.

- U Hrvatskoj je kompletnu inicijativu iznijelo Srpsko narodno vijeće u koordinaciji sa svojim vijećima srpske nacionalne manjine. Naravno, uz svesrdan poziv pripadnicima ostalih manjina da se priključe - rekla je za Novosti koordinatorica peticije Emina Đurašević iz SNV-a.

Potpisi su se prikupljali putem papirnatih obrazaca, što se po iskustvu pokazalo kao najefikasniji način, ali su na kraju svi potpisi uneseni kroz on-line sistem.

- Imali smo ukupno 130 aktivista na teritoriju cijele države. Najveći dio potpisa došao je preko njih. Najviše potpisa, oko 6.000, prikupljeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, slijedi Sisačko-moslavačka županija sa 1.750 potpisa te Osječko-baranjska i Ličko-senjska s oko 1.000 potpisa i tako redom, kazala je Emina i izrazila zadovoljstvo odazivom građana i marljivošću aktivista.

- Ovim putem SNV zahvaljuje svim svojim vijećima, aktivistima i potpisnicima na izvanrednoj suradnji i uspješnoj realizaciji inicijative - rekla je.

Na razini EU prikupljeno je gotovo 1,1 milijun potpisa, što je bilo dovoljno da se prijeđe prag od potrebnih milijun potpisnika, ali je od sedam potrebnih zemalja samo pet ispunilo minimum – Rumunjska, Litva, Slovačka, Hrvatska i Mađarska, u kojoj je skupljeno preko 700.000 potpisa.

- Kako Španjolska i Švedska imaju preko 50 posto potrebnih potpisa, a s obzirom da se akcija provodila u okolnostima protuepidemioloških mjera, Komisija EU odlučila je produžiti rok prikupljanja do februara 2021. godine. Svaka od pet zemalja u kojoj je prikupljeno više od potrebnog broja može odlučiti hoće li nastaviti akciju ili ne. U Hrvatskoj je akcija prikupljanja potpisa završena – kaže sugovornica Novosti.

Što se tiče procedure, ako se do februara 2021. godine prikupi potreban broj potpisa, lopta se seli u Bruxelles, odnosno u Komisiju i Parlament EU koji je dužan raspravljati o tom pitanju, ali se izmjena postojećih zakona ne događa automatski.

Prije dvije godine Federalna unija nacionalnih manjina (FUEN) pokrenula je inicijativu u cilju dopunjavanja i poboljšavanja evropskih zakona koji reguliraju prava manjinskih naroda, odnosno nacionalnih manjina u zemljama EU. O inicijativi u kojoj je skupljeno 1,2 milijuna potpisa, značajno više od potrebnih milion, prvo javno saslušanje u Evropskom parlamentu održano je 15. oktobra ove godine.

Uspjehom akcije zadovoljan je i Vincze Loránt, predsjednik FUEN-a, koji je tom prilikom zahvalio svim učesnicima akcije, predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu i generalnom sekretaru SNV-a Saši Miloševiću koji su podržali inicijativu Mađara iz Transilvanije. Prikupljanje potpisa se nastavlja. Nadam se da će se prag, osim u dosadašnjih pet, prijeći i u drugim državama članicama, naglasio je Lorant.