Učesnici seminara Radne grupe slavenskih manjina (AGSM), koja djeluje unutar FUEN-a (Federativne unije europskih nacionalnosti ), krovne organizacije evropskih manjina, imali su 21. oktobra priliku da se upoznaju s gospodarskim i društvenim aspektima života, kao i očuvanjem antifašističke tradicije na Baniji i Kordunu.
U Glini su, uz vodstvo Igora Mrkalja, obišli centar grada, prije svega mjesto nekadašnje pravoslavne crkve gdje su ustaše 1941. pobile velik broj ljudi, da bi na tom mjestu bio sagrađen Spomen dom koji je 1995. preimenovan u Hrvatski dom, a ploče s imenima pobijenih uklonjene.
U restoranu Brioni u Gornjem Viduševcu profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i manjinski aktivist Mirko Sužnjević upoznao ih je s demografskom katastrofom u Glini za koju su zaslužni rat, egzodus Srba u Oluji, politika sprečavanja njihovog povratka, zanemarivanje ovih područja, potres i iseljavanje za poslom. U Glini je 1991. živjelo oko 14.000 ili 60 posto Srba, dok ih je danas 1342 ili 20 posto, s obzirom da je i broj stanovnika u Glini smanjen sa 23.000, koliko ih je bilo 1991., na oko 7000. Samo u zadnjih desetak godina otišla je četvrtina stanovništva. Loše žive i Srbi i Hrvati, ali je u srpskim selima lošije – kazao je Sužnjević i ukazao na nedostatak javnog prijevoza, slabu zaposlenost, veprove koji uništavaju usjeve, a nakon potresa i sporost u obnovi pa su, kako je rekao, zbog birokracije u njegovom selu tek sada obnovljene prve tri štale.
Igor Mrkalj vodio je učesnike seminara kroz Glinu (Foto: Sandro Lendler)
Danijela Kukoleča, zaposlena na SNV-ovom projektu Od vrata do vrata u Glini, naglasila je se tim projektom smanjuje socijalna izolacija starih, bolesnih i nemoćnih ljudi od kojih mnogi žive u kontejnerima.
- Putevi su u lošem stanju, a zimi se često ne čiste od snijega - rekla je i ocijenila da je spora obnova rezultat pogrešne liste prioriteta. Trebalo bi prvo ažurirati zemljišne knjige i naljepnice na kućama jer se u mnogima od njih od potresa stanje izmijenilo nagore, naglasila je Kukoleča.
Mila Tatović Ramljak iz SNV-a ukazala je na problem mehanizacije stare 40, pa i 50 godina, nedostatak otkupnih stanica za poljoprivredne proizvode, brojne srušene objekte i stradale domaće životinje u potresu, kompliciranu proceduru nadoknade štete koja će se isplaćivati još godinama…
Pomažemo stanovništvu oko prijava za natječaje, a OPG-ovima omogućavamo odlazak na sajmove, od kojih je jedan i u Petrinji, istaknula je i naglasila važnost projekta Banija je naša kuća kojim se pomagalo stanovništvu nakon potresa, gradnju Srpske kuće površine 1.000 kvadratnih metara koja će biti dovršena iduće godine i biti mjesto okupljanja tamošnjih Srba, kao i da će slične Srpske kuće graditi i u Dvoru i Petrinji.
Mirko Sužnjević i Mila Tatalović Ramljak (Foto: Sandro Lendler)
Milan Tankosić iz Ministarstva poljoprivrede naglasio je nedovoljnu pažnju koja se posvećuje područjima u kojima žive Srbi, ali i pohvalio značajna sredstva koja se dodjeljuju OPG-ovima u okviru Programa ruralnog razvoja. Za obnovu gospodarskih objekata od potresa izdvojeno je 35 miliona eura. Sačinjeno je oko 600 zapisnika, a do sada je 450 OPG-ova zatražilo sredstva, rekao je i upozorio na nedostatak stručnih kadrova. Učesnici su podsjetili i da Srbija povratnicima dodjeljuje pomoć u poljoprivrednim mašinama, bijeloj tehnici i sjemenskom kukuruzu.
FUEN-ovci su potom obišli Vrginmost, općinu s većinskim srpskim stanovništvom čiji ih je načelnik Milan Vrga upoznao s problemima općine čija je površina nakon 1995. smanjena i koja gubi stanovništvo zbog iseljavanja. Pohvalio je dobre međunacionalne odnose. Jedini je problem u podzastupljenosti Srba u državnim i javnim službama u nadležnosti županije.
Učiteljica i predsjednica pododbora Prosvjete Senka Crevar govorila im je o uspješnom provođenju nastave srpskog jezika i kulture po C modelu, koju pohađaju i mali Hrvati, te istaknula knjižnicu s 21.000 knjiga koje se ne bi postidjele i mnogo veće sredine.
Pred devastiranim spomenikom Vojina Bakića na Petrovoj gori s velikim interesom slušali su kazivanje historičara Milana Radanovića o značenju ovog kraja u NOB-u i borbama koje su tamo vođene, kao i o nebrizi kojoj je to remek djelo izloženo nakon 1995. godine, čime je seminar završio.
