U četvrtak, 18. siječnja Evropski parlament (EP) izglasao je odluke koje bi mogle dovesti do bitnih i štetnih izmjena Zajedničke politike ribarstva, a time i do daljnje degradacije morskih ekosustava. Istoga dana u znanstvenom časopisu Frontiers in Marine Science, koji financira i Evropska unija, objavljena je prva studija o utjecaju industrijskog ribarstva na klimu.
Studija pod naslovom "Atmosferske emisije ugljičnog dioksida i zakiseljavanje oceana zbog kočarenja po morskom dnu" pokazala je da je taj doprinos značajan, no to nije spriječilo europarlamentarce da postupe suprotno znanosti čije objavljivanje potpomažu isti oni građani koji financiraju i njihove plaće i u čijem bi interesu trebali raditi. Spomenuta studija prva je koja je pokušala dokučiti utječe li kočarenje – uz neposredne okolišne štete koje nastaju povlačenjem mreža po morskom dnu – kao industrijska djelatnost i na klimatske promjene.
Skupina znanstvenika, uglavnom s američkih sveučilišta i instituta, smatra da je uspjela odgovoriti na to pitanje i izračunati koliki je doprinos kočarenja emisijama ugljičnog dioksida. Prema njihovim izračunima, u periodu od 1996. godine do danas procesom industrijskog ribarenja u atmosferu je svake godine ispušteno 370 milijuna tona CO2. To je otprilike polovina količine koju svake godine proizvede avionski promet i jedan posto ukupnih globalnih emisija ugljičnog dioksida.
U svom radu znanstvenici objašnjavaju da se na morskom dnu nalaze stoljećima nakupljani sedimenti biljnih i životinjskih ostataka koji u sebi sadrže ugljični dioksid. "No zadiranje u morsko dno ljudskom aktivnošću predstavlja prijetnju stabilnosti tako uskladištenog morskog ugljičnog dioksida" jer se on time počinje pokretati i polako izbija na površinu, a zatim i ispušta u atmosferu. Koristeći se satelitskim snimkama ribarskih aktivnosti i modelima ugljičnih ciklusa, ti su znanstvenici procijenili da se taj proces događa s oko 60 posto CO2 uskladištenog na morskom dnu. Studija još nije revidirana pa se na nju još neko vrijeme neće moći pozivati protivnici pretjeranog kočarenja u evropskim vodama.
Evropska parlamentarna većina u međuvremenu nastavlja štititi interese industrije, ukidajući i ono malo regulative koja se u mjerama za zaštitu okoliša odnosila na taj sektor. Pretprošlog četvrtka EP je tako većinom glasova podržao dva izvještaja u kojima se traži ukidanje nekih restrikcija u korist "konkurentnosti" i poziva na "reformu" zajedničke evropske politike ribarstva. Inicijative je sponzorirao najveći blok u evropskom parlamentu, konzervativni EPP, a jedan od zagovornika deregulacije, Gabriel Mato iz španjolske Narodne stranke izjavio je da "ribarstvo ne bi trebalo biti žrtvovano na oltaru zaštite okoliša".
Izvještaj je podržao 371 zastupnik, dok su po 92 glasala protiv, odnosno bila suzdržana i premda glasanje nije obavezujuće ono jasno demonstrira namjeru da se i formalno izmjeni Zajednička politika ribarstva (ZPR) donesena 2013. godine. Mato je tu politiku opisao kao "zastarjelu" i "rigidnu", jer treba reći i da je njezine ciljeve nemoguće implementirati. Pritom se pozvao na evaluacijski izvještaj koji je naručio sam parlament, a u kojemu se tvrdi da su obaveze nametnute ZPR-om imale minimalan pozitivan učinak, primjerice one kojom se propisuju kvote za izlov pojedinih vrsta ribe a da se ne ugrozi njihov opstanak.
Također, tvrdi Mato, obaveze kojima se propisuje koje se vrste ribe smiju uzgajati učinile su mnoga ribogojilišta neprofitabilnima. Zbog svega toga konzervativni europarlamentarci traže da se ZPR modernizira, da EU ubuduće subvencionira manje ribarske flote, te da se nakon sljedećih evropskih izbora u lipnju ribarstvu dodijeli zaseban povjerenik i sektor tako izdvoji iz onoga za zaštitu okoliša.
"Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija shvatili su što je na kocki, no EU se još uvijek ne usuđuje reagirati", komentirao je Mato ribarske politike evropskih zemalja koje nisu članice EU-a. Drugi izvještaj koji je EP usvojio odnosi se na Akcijski plan zaštite i obnove morskih ekosustava za obnovljivo i održivo ribarstvo, koji je predstavljen u veljači prošle godine. Tom se strategijom predlaže zabrana izlova po morskom dnu u zaštićenim morskim zonama, a predstavnici industrije još su tada reagirali burno, žaleći se da će to uništiti ribarstvo. EP je sada od Evropske komisije zatražio da revidira taj plan, zbog čega su predstavnici zelenih većinski desni blok u tome tijelu nazvali "grobarima mora".
