Novinarka Novosti Mašenjka Bačić poslala je Ministarstvu kulture i medija pet pitanja o projektu Nagrade mlade kritike, a umjesto odgovora iz Ministarstva joj je stigao dopis naslovljen "Demanti glavnom uredniku Novosti Nikoli Bajti i odgovori na upit novinarki Mašenjki Bačić". Iako je novinarka, napominjući da ona nije adresa za slanje demantija, ponovo zatražila odgovore na postavljena pitanja, glasnogovornica Ministarstva Renata Margaretić Urlić inzistirala je na objavi baš takvog dopisa. Evo kako izgleda "demanti i odgovori na upit" Ministarstva kulture i medija.

Demanti glavnom uredniku Novosti Nikoli Bajti i odgovori na upit novinarki Mašenjki Bačić

Poštovana gospođo Bačić i poštovani gospodine Bajto,

zahvaljujemo što ste se nakon teške povrede novinarske profesije i govora mržnje vašeg kolumnista Viktora Ivančića u tekstu "Ne zvati se Semezdin" na Portalu Novosti, a da se niste informirali o podacima koje sada tražite, ipak obratili Ministarstvu kulture i medija kako biste istražili temu o kojoj su u navedenom tekstu ispisane potpuno netočne informacije.

Slijedom vaših pitanja, ali i objavljenog teksta autora Viktora Ivančića tražimo objavu demantija, odnosno ispravak netočnih podataka.

Nije točna informacija da je itko iz Ministarstva kulture i medija, a pogotovo to nije ministrica Nina Obuljen Koržinek, odlučila da se promijeni odluka žirija o naslovima koji će u okviru navedenog projekta "Nagrada mlade kritike" Instituta za promicanje čitanja biti uključeni. Nitko iz Ministarstva nije odlučio, ni predložio da se iz izbora izbaci roman "Me’med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića.

S tim u vezi nije točno da su "kategoričnom presudom ministrice kulture malodobni zatočenici obrazovnog sustava ostali zakinuti za knjigu pisca koji se zove Semezdin", kako piše vaš kolumnist Ivančić, jer ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije imala nikakve veze s odlučivanjem o odabiru članova povjerenstva, niti s uspostavljanjem kriterija natječaja, a kamoli s odlukom koje će se djelo čitati u projektu "Nagrada mlade kritike".

Riječ je o projektu Instituta za promicanje čitanja koji je taj projekt prijavio na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi RH za 2021. godinu (Programi književnih manifestacija), te od Ministarstva kulture i medija u okviru Godine čitanja dobio financijsku potporu u iznosu od 200.000,00 kuna. Predstavnici Instituta odabrali su članove stručnog povjerenstva i kriterije po kojima će se birati djela među kojima će, po sudu "mladih kritičara", tj. srednjoškolskih učenika biti odabrano najbolje. Kriteriji koje je predložio prijavitelj uključivali su: pet nominiranih naslova suvremenih, živućih, hrvatskih pisaca čije je djelo objavljeno na hrvatskom jeziku s prvim izdanjem kod hrvatskog izdavača. Od toga su dva naslova trebala biti objavljena u posljednje dvije godine, a tri nakon 2000. Navedeni kriteriji su važni jer su podrazumijevali sudjelovanje pisaca u programima projekta i dostupnost knjiga koje bi bile poslane i darovane učenicima i njihovim nastavnicima.

Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je financirati ovaj projekt zbog njegova cilja promicanja čitanja hrvatskih suvremenih autora čija djela kroz kurikulum nemaju priliku čitati učenici u srednjim školama.

Prijepor se dogodio unutar tima koji je provodio projekt, jer je u uži izbor uključeno djelo koje nije napisano na hrvatskom jeziku, što je bio jedan od kriterija koji su definirali predlagatelji projekta, a ne Ministarstvo kulture i medija. Naime, jednu od odabranih knjiga napisao je autor iz Bosne i Hercegovine, na bosanskom jeziku. Naglašavamo da je tu knjigu izdao hrvatski izdavač koji za svoj izdavački portfelj, a koji uključuje i autore izvan hrvatskog govornog područja, redovito dobiva potporu Ministarstva kulture i medija.

Sastanak u Ministarstvu kulture i medija održan je na zamolbu predsjednice povjerenstva za dodjelu Nagrade Đurđice Čilić koja je zatražila razgovor s ministricom, a sazvan je i sastanak sa svim članovima Povjerenstva, koordinatoricama i predstavnicama Instituta.

Na sastanku se vrlo otvoreno razgovaralo o prijeporu koji se dogodio unutar tima zbog činjenice da se članovi Povjerenstva na žalost, nisu upoznali s kriterijima natječaja koji su pristali žirirati. Stav Ministarstva kulture i medija na sastanku bio je da se natječaj treba provesti sukladno kriterijima, a da se za sljedeća izdanja Institut može ponovo prijaviti i utvrditi drugačije kriterije.

Ministrica je na sastanku apelirala da se nađe rješenje prijepora u interesu mladih čitatelja, ali je isto tako istaknula da će prihvatiti bilo koju odluku koju donesu članovi Povjerenstva na temelju kriterija koje su autori projekta jasno istaknuli u natječajnoj dokumentaciji.

Članovi Povjerenstva na tom sastanku nisu obavijestili ministricu da će dati ostavke na svoj mandat, a bilo bi korektno da i svi ostali prenesu razgovor u kojem su sudjelovali. O njihovoj ostavci, formiranju novog povjerenstva i daljnjem razvoju situacije saznali smo naknadno.

Stoga je nedopustivo da Viktor Ivančić iznosi teške klevete prozivajući Ministarstvo kulture i medija za "etničko čišćenje" te "obogaljenje školske omladine po mjeri restriktivnog hrvatstva", navodeći da Ministarstvo djecu "osposobljava za život u zatvorskoj ustanovi zvanoj hrvatsko društvo". Nagrada koja je trebala poticati učenike u hrvatskim školama na čitanje djela suvremenih hrvatskih autora nije zaslužila ovakav govor mržnje.

Izražavamo žaljenje što je bivša predsjednica Povjerenstva iznijela neistine o ovom projektu i što su partikularni interesi pojedinaca onemogućili realizaciju projekta čiji je jedini cilj bio potaknuti mlade ljude na čitanje i promoviranje književnosti.