Dok Ministarstvo kulture Nine Obuljen Koržinek, uz asistenciju glasnogovornice Renate Margaretić Urlić, te Institut za promicanje čitanja pod vodstvom predsjednice Ivane Ljevak, peru ruke od sramote koju su nanijeli Hrvatskoj izbacivanjem književnika Semezdina Mehmedinovića s liste izabranih pisaca u okviru natječaja "Nagrada mlade kritike", pitali smo prethodnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića kako bi se on ponio u ovom slučaju te treba li nacionalni kriteriji biti isključiv u natječajima koje provode državna tijela. Podsjetimo, Semezdin Mehmedinović najprije je bio izabran među pet književnika čiji je roman trebao biti ponuđen srednjoškolcima na ocjenjivanje da bi potom ta odluka bila povučena, s obzirom na "kriva" krvna zrnca i "krivi" jezik na kojem Mehemdinović piše.

- Naravno da bih otkupio knjige Semezdina Mehmedinovića. Jedna domovina – dvije države, kao što znate, ja sam nacionalist-starčevićanac, a ne parohijalni provincijski domoljub, a ako se dobro sjećam mislim da je moja tetka u Tuzli Mehmedinoviću predavala književnost i tzv. materinji jezik. Irelevantan mi je subjektivan dojam o nacionalnosti, jer mi je svakako bliži srpski pisac Miloš Crnjanski od hrvatskog Ante Tomića - kaže Hasanbegović, pitajući se, podrugljivo, po čemu je Nina Obuljen Koržinek Hrvatica, a Mehmedinović nije.

- Uostalom, preko Nenada Popovića i njegova Durieuxa, Mehmedinović je devedesetih postao sastavni dio hrvatske književnosti – objašnjava Hasanbegović.

Hasanbegović je za vrijeme svog mandata otkupljivao knjige i srpskih autora. Doduše, bile su to one Bojana Dimitrijevića, historičara bliskog povijesnim revizionistima u Hrvatskoj, koji 1945. godinu i oslobođenje od okupacije tumače kao poraz.

- Nikada nisam imao problem s otkupom knjiga stranih autora, pa niti Srba. Osim književne ili znanstvene relevantnosti, uvjet za otkup takvih djela je da budu objavljena u Hrvatskoj. To je važno, a Dimitrijević je objavljen u Hrvatskoj i otkupljen je kao pisac hrvatskog nakladnika s relevantnom temom za hrvatsku povijest. Mada se uvijek može dogoditi iznimka s drugim djelima koja bi, naravno, potvrđivala to pravilo – govori Hasanbegović za Novosti.

Pitamo ga kako bi onda na „njegovom“ natječaju prošao Svetislav Basara sa svojim - nedavno NIN-ovom nagradom ovjenčanim - romanom "Kontraendorfin", koji je u Hrvatskoj nedavno objavio izdavač 24 sata.

- Upravo čitam novog Basaru. Ima zanimljivih dijelova u romanu, ali treba reći da je tu nagradu otela "drugosrbijanska" sekta neojugoslavenskih nacional-mazohista i zanovijetala koja je dijeli među sobom pa se bolji srpski pisci više ne žele kandidirati za to nekada ozbiljno priznanje – kaže Hasanbegović, ističući da sve te priče slabo pomažu književnosti, jer se, primjerice, djela Danila Kiša svaku nedjelju mogu kupiti na sajmu na Britanskom trgu u Zagrebu za deset kuna.

– Danas je to cijena knjige – dodaje.

Bivšeg ministra, svojevremeno snimljenog s HOS-ovom kapom s ustaškim obilježjima u Splitu, smeta usporedba s njegovom nasljednicom.

– Nina Obuljen Koržinek nije nastavljač bilo čega moga. Takve tvrdnje me vrijeđaju. Možete misliti da sam gori ili bolji, ali da smo isti je za mene teška uvreda i kleveta – zaključuje ministar koji je u kratkotrajnom mandatu nanio priličnu štetu hrvatskoj kulturi i ponajprije neprofitnim medijima.