Hrvatska ima najveći udio ekonomski neaktivnih Romkinja u europskom kontekstu. Njih samo osam posto obavlja neku vrstu plaćenog posla – istaknula je Željka Vukasović Ravlić iz Informativno pravnog centra na nedavnom predstavljanju novog izvještaja o diskriminaciji Roma u Hrvatskoj i Bugarskoj.
U sklopu istraživanja održano je osam fokus grupa u kojima je sudjelovala 61 osoba, a većina ih smatra da je diskriminacija Roma najprisutnija upravo kod zapošljavanja. Mnoge Romkinje obavljaju privremene, povremene ili sezonske poslove, umjesto stalnog zaposlenja, a njih 40 posto su kućanice. Općenito je stopa nezaposlenosti velika među ispitanicima – nezaposleno ih je 44 posto, a samo 12 posto ima ugovor na puno radno vrijeme.
Većina ih vjeruje da je razlog njihove nezaposlenosti niska razina obrazovanja i kvalifikacija, ali i diskriminacija, koja je osim pri zapošljavanju prisutna i tijekom obrazovanja. Ističu kako su svjesni gospodarske krize s kojom se hrvatsko društvo suočava, ali smatraju da im je zbog boje kože i činjenice da su Romi posebno teško naći posao.
Nekolicina sudionika istraživanja doživjela je diskriminaciju dok su pokušavali odraditi praksu kao kuhari, konobari i krojačice. Nazvali bi potencijalnog poslodavca, telefonski dogovorili praksu, no kad bi otišli na razgovor, poslodavac bi se na licu mjesta predomislio. Jedan od sudionika istraživanja rekao je da se osjećao kao da je poslodavac u njemu vidio "crnog vraga".
Trideset i sedam posto ispitanika izjavilo je da se osjećalo izloženo diskriminaciji temeljem svog etničkog podrijetla u prošlih 12 mjeseci, a 50 posto da su bili izloženi diskriminaciji u posljednjih pet godina. Unatoč ovakvim iskustvima, Romi rijetko prijavljuju diskriminaciju i nemaju povjerenja u institucije koje bi trebale reagirati u takvim slučajevima. U Hrvatskoj je od 2018. godine došlo do značajnog smanjenja provedbe preporuka pučke pravobraniteljice od nadležnih tijela i u prosjeku se provodi tek 20 posto preporuka.
