Izbjeglice
Oko 130 izbjeglica i prognanika iz Afganistana i Pakistana, smještenih u Beogradu, pokušalo je u ponedjeljak oko 14 sati ući u Hrvatsku, u čemu ih je spriječila ovdašnja interventna policija. Novinari bilježe da su nesretni ljudi prvo tražili otvaranje granica, a potom probili blokadu srpske policije koja ih nije uspjela zaustaviti s pendrecima. No na put su im stali hrvatski čuvari takozvanog reda s kojima su razgovarali dvadesetak minuta, nakon čega su se vratili prema Šidu. Izbjeglice tvrde da ih Hrvatska ne zanima, žele dalje, na zapad.Ovaj događaj ponovno je u medijima potaknuo dileme ima li na granicama dovoljno policije, treba li dignuti i vojsku ili barem mobilizirati policajce iz ostalih dijelova zemlje kako bi se spriječio prodor nesretnih ljudi iz porušenih i destabiliziranih država prema zapadu, dobrim dijelom odgovornim za njihovo beskućništvo.
Izbjeglička sudbina je tužna, a hrvatska uloga graničara jadna.
Eureka
Nikad nije kasno za učenje, moto je Kolinde Grabar-Kitarović. Ne samo što je upisala poslijediplomski studij, nego se upustila u uzbudljivu ekspediciju po Hrvatskoj sa senzacionalnim otkrićima. Elem, na predsjedničinoj web-stranici stoje informacije o njezinu boravku u Rijeci i Gorskom kotaru. Poznato je da ona običava, s vremena na vrijeme, preseliti ured iz Zagreba u neki hrvatski grad, pa je prošlog tjedna tri dana potrošila na lokacijama spomenutim u prethodnoj rečenici.Vijest veli, posljednjeg dana izleta u Primorsko-goranskoj županiji ‘prisustvovala je potpisivanju ugovora između dvaju poduzetnika i delničkoga gradonačelnika Ivice Kneževića o kupoprodaji zemljišta površine 4,6 hektara u poslovnoj zoni Lučicama u blizini Delnica’. Pa ide doza prigodnog optimizma u vidu predsjedničina zadovoljstva činjenicom da ‘posjet Gorskom kotaru završava pozitivnim primjerom koji omogućuje otvaranje novih radnih mjesta’, a zatim i neophodan prstohvat odlučnosti: ‘Po povratku u Zagreb ću razgovarati o problemima i mogućnostima rješavanja problema ovoga kraja najprije s premijerom, zatim s predsjednikom Sabora i resornim ministrima, kako bih im prenijela svoje dojmove, sve što sam čula i kako bi razmotrili mjere koje i sami ljudi predlažu.’ I konačno, državna liderica kaže da ju je tijekom trodnevnog obilaska Gorskog kotara najviše dojmio ‘neslomljivi duh ljudi koji se bore s klimatskim uvjetima, divljim životinjama i državnom birokracijom’.
Zašto je Grabar-Kitarović kibicirala potpisivanje ugovora između dvaju poduzetnika i prvog čovjeka Delnica, neka ostane zauvijek nepoznato. Mi, priznajemo, ne umijemo dokučiti. Ne znamo ni bi li oni ugovor znali potpisati bez njezina nadzora. No bitnije od toga predsjedničinog je otkriće da se Gorani bore s ‘klimatskim uvjetima, divljim životinjama i državnom birokracijom’.
Prve znakove rezignacije svakog izabranog narodnog predstavnika, pa tako i KGK, moguće je naći u fatalizmu. Kada kaže da se ljudi bore protiv državne birokracije, ona veli da im zapreke predstavlja sustav kojemu je, formalno, na čelu. I da dosad baš ništa nije učinila da to promijeni. A teško i da hoće.
Nije ni to najveće zlo. Još je gore predsjedničino dramatično nepoznavanje zemlje koju toliko voli. Pa je sada otkrila da se u Gorskom kotaru bore s okrutnom klimom, zvijerima i državnim aparatom, a ona je valjda, do prosvjetiteljskog izleta u te krajeve, bila uvjerena da tamo vladaju blaga klima, mace i pudlice te švicarski efikasna administracija.
Kvartet
Jedan tvrdi da se Evropom širi ‘ekstremna i populistička retorika desnice, a djelomično i agresivne ljevice’, drugi dodaje da su bosanskohercegovačke najave optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih generala ‘politički izazov za Vladu Andreja Plenkovića’, treći pak u eventualnim optužnicama iz BiH ‘čiju osnovanost tek treba sudski utvrditi’ vidi ‘odraz okolnosti i političkih zbivanja u BiH’, dok četvrti obećava kako neće dozvoliti ‘da se pripadnici HV-a i branitelji procesuiraju zbog sudjelovanja u oslobodilačkim operacijama u BiH’. Citirane rečenice izgovorili su Davor Bernardić, Orsat Miljenić, Tonino Picula i Ranko Ostojić, kandidati za predsjednika SDP-a u ‘Jutarnjem listu’, koji je ostale kandidatkinje i kandidate zanemario.Što je tko rekao, nije ni bitno. Sve je to više-manje isto. Uz to, navedeno su mogli izgovoriti i kandidati za predsjednika HDZ-a, HSP-a, Matice hrvatske, zavičajnog društva Ličana u Kanadi ili nekog hrvatskog nogometnog kluba u Australiji. Tolika količina suglasne praznine koja dopire iz misli SDP-ovih predsjedničkih kandidata ujedno je najozbiljnija dijagnoza stanja u toj stranci.
A dok SDP-ovci traže novog šefa, aktualni Zoran Milanović registrirao je tvrtku. Zove se EuroAlba Advisory, bavit će se ‘savjetovanjem u vezi s upravljanjem’. Premda kao saborski zastupnik ne bi smio biti direktor tvrtke, svoje je direktorstvo upisao u sudski registar, pa je postao interesantan Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
Beznadan
U beznadnoj državi Hrvatskoj ukazao se bradati Nadan Vidošević s čvrstim obećanjem. ‘Cijeli ostatak svog života posvetit ću tome da Hrvatska bude onakva kakvu sam sanjao 1989. kad sam ušao u politiku, da bude zemlja etike i morala’, objavio je po završetku pripremnog ročišta na zagrebačkom Županijskom sudu, gdje ga USKOK tereti da je zajedno s četvoricom suoptuženih iz Hrvatske gospodarske komore izvukao ukupno 39 milijuna kuna. To se, navodno, radilo po starom hrvatskom običaju – plaćanjem fiktivnih usluga.Vidošević se, nošen etičnim i moralnim pobudama, početkom devedesetih uspinjao u HDZ-ovoj hijerarhiji, poznatoj po etici i moralu, te preuzimao razne državne funkcije. Istodobno mu se mijenjao imovinski status, od prosječno imućne osobe vinuo se među najbogatije. Prije tri godine, pri pretrazi njegove kuće, otkriveno je da čuva lovačke trofeje poput mošusnog goveda, polarnog medvjeda i losa koji su pali na braniku etike. I morala.
