Treći
Teško je raditi u bitnim časovima za naciju. Dok udaraju bubnjevi i vijore zastave, dok kolektivni ponos raste i obara rekorde kao turistička sezona u julu, nije lako sjediti za kompjutorom i ponašati se uobičajeno.
Eto baš danas, u utorak, 4. travnja, u Ustavu opisano pravo ‘hrvatskog naroda na punu državnu suverenost’ došlo je do klimaksa: nakon hrvatskih kneževina u VII. stoljeću, srednjovjekovne samostalne države Hrvatske iz IX. stoljeća, Kraljevstva Hrvata uspostavljenog u X. stoljeću, nakon održavanja hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji, samostalnih i suverenih odluka Hrvatskoga sabora o izboru kralja iz habsburške dinastije te o pragmatičnoj sankciji, podosta godina poslije saborskih zaključaka o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pa Hrvatsko-ugarske nagodbe, 99 godina after raskidanja državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom i pristupanja Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, poslije osnutka Banovine Hrvatske ‘kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji’, i uspostave ‘temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske’, 27 godina nakon prvih višestranačkih izbora i početaka stvaranja ‘Hrvatske kao suverene države’, u Zagreb upravo stiže Antonio Alvarez Treći. Čestitamo.
Ruski su ga bankari odabrali za rukovoditelja Agrokora, najimpresivnijeg ostatka ekonomske doktrine Franje Tuđmana o 200 imućnih familija i idealnog kamena međaša za studiju o ekonomskom slomu južnih Slavena u novijoj povijesti: ‘Od Agrokomerca do Agrokora’.
(18:47. Domovinski televizijski programi napeto iščekuju prvo obraćanje gospodina Trećeg Hrvatima).
Romanca
Lijepi li su mostarski sajmovi jer okupljaju kremu ili, budimo u skladu s tematikom bliskom Ivici Todoriću, cvijeće južnoslavenske politike. Tradicionalno, 20. mostarski Međunarodni sajam gospodarstva odlična je prigoda da lideri ovdašnjih država prošeću novu kolekciju proljetnih osmijeha. K tome, srpski premijer Aleksandar Vučić stigao je iz Beograda s novom, nekorištenom funkcijom. Predsjedničkom.
Dan prije otvaranja sajma Dragan Čović, većinski vlasnik bosanskohercegovačkih Hrvata, priredio je večeru za Vučića i Plenkovića u restoranu ‘Romanca’. Dobro upućeni prijestolnički tisak informira, a prestolnička štampa prenosi, da su razgovarali o situaciji u Agrokoru. Vučić je Plenkovića upoznao s Todorićevim poslovima u Srbiji i darovao mu čokoladu subotičkog Pionira, a Plenković Vučića s hrvatskim planovima za spas Agrokora i svojom namjerom da čokoladu ‘bez problema’ pojede. Nježno.
(18:58. Još se napeto iščekuje poslanica Trećeg Hrvatima).
Radovan (nije Treći)
Uoči tradicionalno bogate sezone šumskih požara u Dalmaciji, na Braču je planula vikendica bivšeg glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. Vatra je, vele mediji, požderala prizemlje u kojem su vatrogasci pronašli kantu benzina i uočili tragove krvi. Ortynski nije baš uvjeren da su požar izazvali mjesni ovisnici.
(19:01. Treći na Četvrtom programu Hrvatske radiotelevizije. Kaže da je vrijeme bitno, situacija zahtjevna i nema jamstava da će uspjeti. Predstavlja suradnike: Michael Corner-Jones, Max Frangulov, Paul Gilbert, Boguslaw Bartczak, Renald Bejaoui, Thomas Kolaja, Marija Šimović, David Johnston i Barry Hopkins. Još Hrvatska ni propala).
Irska
Kolinda Grabar-Kitarović svojom je nazočnošću usrećila Irsku. Dugi ju je put nadahnuo pa je zapazila da izlazak Velike Britanije ne znači odlazak iz Evrope, jer ‘Velika Britanija’, molim pažnju, citiram predsjednicu, ‘ne može samo otploviti s mjesta na kojem se nalazi’. Nadalje, kako javlja HRT, ‘govoreći o iseljavanju ljudi iz Hrvatske, posebice mladih, i činjenici da je Irska postala atraktivna destinacija za hrvatske iseljenike, izrazila je zadovoljstvo što se nedavno u Zagrebu otvorilo irsko veleposlanstvo’. Susrela se i s iseljenicima te im rekla: ‘Zemlju griju ljudi, bez njih se ne može graditi budućnosti.’
Planira li Treći zadržati mudrosti na etiketama Jane, mogao bi potražiti suradnicu na Pantovčaku.
(19.11. Treći kaže: ‘Uspio sam spasiti samo zadnjih godinu dana dva velika sustava.’ Završio je kraću konferenciju za novinare. Potom, na Četvrtom programu dokumentarac o starim gradovima u Koprivničko-križevačkoj županiji. Zanimljiv raspored: malo bogate prošlosti nakon uboge sadašnjosti).
Ceste
Od ovog tjedna srce hrvatsko ima zašto biti još ponosnije, Hrvatske autoceste podigle su cijene cestarina za pet posto. Ipak, cestarina između Zagreba i Rijeke ostat će ista, između Zagreba i Varaždina poskupjela je za kunu, dok je od Zagreba do Splita viša za sedam kuna. ‘Realnost je da se ta cestarina trebala povećati puno više. Ovo je po nama korektno. Nismo sretni s tim rješenjem, ali gospodarski rast sigurno ne bi bio danas takav da nema autocesta’, izjavio je resorni ministar Oleg Butković.
Sad vam je, vjerujem, jasno zašto živite tako dobro i bogato. Zbog autocesta.
Ustaše
Ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ zabranilo bi 45 posto hrvatskih građana, dok bi komunističke simbole ukinulo njih 70 posto, utvrđeno je u istraživanju ‘Govor mržnje u Hrvatskoj’ koje su proveli i predstavili profesori Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić.
Ispitano je hiljadu osoba čije su stavove o ustaškom pozdravu i komunističkim simbolima istraživači ‘povezali s odgovorima na potpitanja o religiji, povijesnim ličnostima, zadovoljstvu demokracijom’ pa se pokazalo da oni koji ne bi zabranili ustašluke preferiraju snažne vođe te Franju Tuđmana i to ne kao aerodrom.
Ustaški pozdrav ne bi zabranile osobe koje se smatraju nacionalistima, podržavaju HDZ, uglavnom žive u Slavoniji ili Dalmaciji, gdje je zaborav postao temelj povijesti.
Kampanja
Kampanja za lokalne izbore: HDZ-ov kandidat za Milana Bandića Drago Prgomet u jednosatnom gostovanju na HTV-u plijenio je neupućenošću i željom za prešućivanjem vlastitih stavova; načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić optužio je HNS-ovu metropolitansku kandidatkinju Anku Mrak-Taritaš da je kao ministrica graditeljstva obnavljala tamošnje poplavom uništene kuće po previsokim cijenama. Kaže, plaćala je 12.750 kuna po metru četvornom, dok je ovlašteni sudski vještak iz Zagreba procijenio da je njihova realna vrijednost 6940 kuna po kvadratu. Mrak odgovara: ‘Nikome neću dozvoliti da se za pet glasova zagadi dobar posao koji smo odradili u Gunji.’
