"Zagrebački Manhattan je najsporniji projekt u Zagrebu", konstatirao je Zoran Šprajc, voditelj emisije Direkt na RTL televiziji.
"To je predivan projekt", uzvratila je s ponosom i nemalim samopouzdanjem Sanja Jerković, tadašnja pročelnica gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj. "Kako ga možete nazvati spornim kad je to jedan uistinu kapitalac koji može udahnuti potpuno novi život ne samo Novom Zagrebu nego Zagrebu u cjelini?", dometnula je ponešto uvrijeđenim tonom.
"To ne kažem ja nego urbanisti, arhitekti, ljudi od struke", kontrirao je Šprajc.
"Ja sam od struke", odgovorila je Jerković.
Jerković se nije libila svoj profesionalni habitus nametati kao javnu branu – uobličenu u aksiomu "ja sam od struke" – između pobunjenog građanstva i interesa Milana Bandića
Citirani dijalog ostao bi nevažan komad medijske prošlosti, jednako kao i pokojni i nikad ostvareni projekt kojemu se gospođa Jerković predala u profesionalnoj punini, da nije nedavno odabrana kao glavna savjetnica ministra graditeljstva Ivana Paladine. Što će njena nova gaža uključivati, tek treba vidjeti, ali da se radi o izrazito visokoj poziciji izvan je svake sumnje. Uvodni razgovor, koji je na RTL-u vođen u srpnju 2019. godine, prigodan je za ovaj tekst zato što govori o društvenoj, političkoj i akademskoj pozadini osobe koju ovdje nastojimo profilirati. Sanja Jerković pet je godina bila u samom vrhu Bandićeve stručne administracije, braneći i osobno sudjelujući u najspornijim projektima njegovog zadnjeg mandata na čelu grada Zagreba, barem ako je pitati ozbiljan dio strukovne i aktivističke javnosti. Počevši od preoblikovanja Generalnog urbanističkog plana (GUP) i otvorenog branjenja projekta s početka priče koji je bazdio na pogodovanje krupnom kapitalu džinovskih razmjera, zatim sitnijih ideja poput promašenog Ljeta na Savi pa do revizionističkog spomenika žrtvama Holokausta, Jerković se nije libila svoj profesionalni habitus nametati kao javnu branu – uobličenu u citiranom aksiomu "ja sam od struke" – između pobunjenog građanstva i interesa Milana Bandića.
Informacija o njenom imenovanju nekako je s pravom zasjenjena naramkom skandala koji izlaze o njenom novom šefu. Paladina, koji je zamijenio uhićenog ministra Darka Horvata, u nekoliko je tjedana medijski iscrpio tolike količine kontroverzi o svom imovinskom stanju koje prosječni političar, čak i onaj HDZ-ove sorte, ispostavi u cijeloj karijeri. Index je otkrio da je kao predsjednik Uprave Instituta IGH na račun i štetu te kompanije navodno zgrnuo milijune kuna. Radio je, k tome, na kontroverznom i ugašenom projektu Golf na Srđu, te na provedbi nikada ostvarenih projekata na dubrovačkom području s kapitalom ruskih oligarha. Jedan od takvih, nikad ostvarenih, u javnosti je nazivan "Dubrovački Manhattan".
Ljeto na Savi – 13 milijuna kuna ulupano u promašaj (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)
Valjalo bi, stoga, osvijetliti i karijerni put njegove desne ruke, promotorice "Manhattana" na drugom dijelu Hrvatske, koju je HDZ odlučio isturiti u resor ispred kojeg je enorman posao. Pod uvjetom da ministar preživi silne afere koje iz dana u dan istraživački novinari isporučuju čitateljima o njegovoj imovini, budućnost im donosi suočavanje s neredom i neradom njegovog prethodnika. Radi se o resoru čije je dojučerašnje rukovodstvo obilježeno upravo impresivnom nesposobnošću u sanaciji potresom pogođenih područja Banije i Zagreba. Nakon izrazito dugog perioda koji je prošao od prirodnih katastrofa, malo se toga poduzelo, dok novac iz Evrope po svemu sudeći neće biti potrošen zbog prekoračenih rokova.
Što bi tu mogla raditi Jerković? Njena ekspertiza je, kako vele javno dostupni podaci, urbanizam, stambena arhitektura, infrastrukturni zahvati i podzemna arhitektura. Uz biografiju predavačice na više fakulteta, zapaženiji karijerni uspon započinje vođenjem Hrvatskog paviljona na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2014. godine.
U prosincu 2013. imenovana je predsjednicom Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA). Od 2007. do spomenute godine radila je u firmi AG Planum, koju je osnovao njen tadašnji suprug, u svojstvu dizajnera, planera i nadzornika provedbe projekata. U tome razdoblju firma bilježi sklapanje najmanje pet poslova na području Zagreba za uređenje prometnica, preporuka u projektiranju sportskih dvorana i intervencija u prostor gradskih četvrti.
Njen ulazak u stručnu gradsku vlast poklopio se s omasovljenim izmjenama GUP-a. Nova pozicija utoliko je postala izrazito važna, zbog činjenice da taj ured "obavlja i poslove nositelja izrade prostornih planova"
AG Planum dobio je od Grada Zagreba i posao od pola milijuna kuna za provedbu natječaja za projekt Međugorska, jedan od većih zahvata u Gornjoj Dubravi koji je uključivao izradu gimnazije i dvorane s klizalištem. Provedba takvih natječaja i glavni izvor prihoda zapravo je gotovo u pravilu nadležnost UHA-e, na čijem je čelu Jerković bila od konca 2013. godine. Godine 2014. Jerković osniva firmu Masa Projekt. Nedugo nakon toga u bagatelnoj nabavi nešto manjoj od 200 tisuća kuna Masa Projekt od Zagreba dobiva posao konzultantskih usluga za izradu prijave Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, koju je na koncu osvojila Rijeka. Paralelno s poslovima s glavnim gradom, za gospođu Jerković dolazi do nemalog profesionalnog problema etičke naravi.
Sudu časti UHA-e koju je vodila, prijavljena je zbog povrede boljih strukovnih običaja. Prijavili su je kolege arhitekti nakon što je grad Labin odlučio izigrati sklopljeni dogovor s njima o drugoj fazi revitalizacije tamošnjeg rudarskog kompleksa. Kao koordinatorica toga projekta, Jerković je bila na sastanku kad su političke vlasti odlučile prekinuti suradnju. Njeno ponašanje strukovno udruženje ocijenilo je nekorektnim i neetičnim. Odbor kontrole UHA-e izrazio je, k tome, šok i razočaranje, a Časni sud izrekao je na koncu opomenu i zaprijetio smjenom s čelnog mjesta UHA-e ako se javno ne ispriča arhitektima. Gotovo u isto vrijeme, međutim, Jerković je pismenim putem podnijela ostavku iz UHA-e, pod obrazloženjem da, nevezano uz ovu priču, odlazi na novo radno mjesto u zagrebačku administraciju.
Isprika arhitektima, provjerili smo, nikada nije upućena. Jerković je, uz teret optužbi struke za etičke prijestupe, avansirala na jednu od čelnih pozicija zaduženih za oblikovanje prostornih planova najvećeg hrvatskog grada. Po dolasku na šefovsku poziciju gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj, u prosincu 2016. godine izašla je iz vlasništva firme Masa Projekt. Prije toga, u drugoj polovici 2016., počevši sa srpnjem, Gradski ured za gospodarstvo koji je vodila Mirka Jozić naručio je od Mase četiri posla u vrijednosti od oko 400 tisuća kuna. Među njima je bila izrada idejnog projekta za tržnicu Dubec u vrijednosti od 198 tisuća kuna. Firmu je preuzela Katarina Čavrag, a od 2019. godine Mirza Hamzagić. Njen ulazak u stručnu gradsku vlast poklopio se s omasovljenim izmjenama GUP-a. Nova pozicija utoliko je postala izrazito važna, zbog činjenice da taj ured "obavlja i poslove nositelja izrade prostornih planova".
Projekt spomenika žrtvama Holokausta kritiziran je zbog revizionizma
Kad god se oblikovao zagrebački GUP u vrijeme Milana Bandića, to je podrazumijevalo doslovno hiljade sitnih i krupnih interesa u manjim ili većim promjenama budućnosti gradske vizure. Malo je reći da su na djelu uvijek bila svakojaka pogodovanja na štetu proračuna i građana. U ovoj epizodi izmjena, međutim, problem je nastao 2019. godine. Radilo se o onom projektu koji je kolokvijalno nazivan "Zagrebački Manhattan". Rečeni je projekt predviđao temeljitu izmjenu prostorne namjene na području zagrebačkog Velesajma i Hipodroma. Tamo je trebao niknuti masivni stambeni kompleks, uz obećanja da će se javni interes ispoštovati gradnjom igrališta, škola, vrtića i drugih objekata. Problem je bio u startu što se zelena površina gotovo u centru grada u dosta netransparentnom procesu i za bagatelu nastojala predati u ruke stranih investitora, kako bi oni tamo gradili luksuzne stambene jedinice, sa slabašnim argumentima o širem javnom interesu. Bandićevskim metodama, za izvođača je na natječaju odabrana tvrtka Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ista ona koja je po tvrdnjama srpske aktivističke javnosti počinila urbicid pod nazivom "Beograd na vodi". Tim je povodom Bandić u Dubai u ožujku 2019. godine poveo nekoliko ključnih pročelnika, uključujući i Sanju Jerković. Tamo je pokojni gradonačelnik potpisao memorandum o razumijevanju u kojem su se dogovorili o načinu provođenja projekta, od razvoja do realizacije. Nedugo nakon putovanja, u internoj razmjeni mišljenja gradski su uredi, uključujući i onaj pod vodstvom Jerković, opravdali izmjenu planova za područje na kojem se trebao graditi ovaj masivni kompleks. Opet zahvaljujući novinarima, dio sadržaja memoranduma dospio je u javnost, pa tako i informacija o obavezi gradskih vlasti da u određenom roku počiste postojeće stanje na tome području, s naglaskom na Hipodrom. Po objavi prijedloga izmjene GUP-a, poznati arhitekt Boško Budisavljević napisao je da se u cijelosti radi o "kupusu" i "papazjaniji" te da je njime u konkretnom slučaju omogućena gradnja bilo čega na području Velesajma i Hipodroma. Zainteresirane udruge i lijevo-zelene političke opcije počele su provoditi ozbiljne kampanje protiv projekta. DORH-u su, među ostalima, prijavili Bandića, Jerković i pročelnicu za gospodarstvo Mirku Jozić za "kršenje zakona vezano za cijelu procedure oko donošenja GUP-a".
U pratnji Mirke Jozić, Jerković je tih dana krenula u zdušnu medijsku kontraofenzivu. U intervjuu za RTL s početka teksta još je dodala da "nije svaka promjena loša" te da se "promjena ne treba bojati" i napomenula da se Hipodrom ionako ne bi našao na "karti otvorenosti prostora". U intervjuu za HRT, gdje je bila suočena s konsternacijom struke po kojoj je cijeli projekt upitne zakonske osnove, bila je ponešto opširnija. Kritičarima je, naime, predbacila zazor od privatnog kapitala. "Morate priznati da se u svim urbanističkim koncepcijama pa tako i u našem zakonodavstvu kapital sagledava kao neprijateljski. Mi u ovom projektu na prostoru Velesajma želimo napraviti iskorak", poručila je, podsjećajući da to priča "iz rakursa osobe koja je nositelj izrade svih planova" u Zagrebu. Nacional će kasnije otkriti da se Bandić posljednjeg dana svoga života sastao s milijarderom i šeikom čija je tvrtka trebala graditi Manhattan u Zagrebu. Nije poznat sadržaj toga razgovora, ali se zna da je projekt propao. Zbog izbora koji su se približavali, gradski HDZ odlučio ga je ugasiti. U strahu od odmazde birača, uložili su amandmane koje Bandić nije prihvatio, pa je cijela priča propala. Tako je posredno nestao projekt za kojeg je, uz sav profesionalni integritet – uobličen u aksiomu "ja sam od struke" – agitirala Jerković. Pored toga, njen mandat u gradskoj upravi ostao je upamćen i zbog Ljeta na Savi, promašaja u koji je ulupano više od 13 milijuna kuna. Profitirale su, doduše, firme poput Agram d.o.o. koji je sklapao paviljone, obrt JIK Kajba zadužen za sportske terene ili pak Elicom d.o.o. koji se pobrinuo za elektro-priključke. Osim ponekog glazbenog izvođača na bini, malo se tko tamo pojavio da ostvari želju pročelnice Jerković. Dala je doprinos i u izgradnji zagrebačkog spomenika žrtvama Holokaustu, kojeg je židovska zajednica osudila zato što on ničim nije sugerirao da se radi o žrtvama ustaša i Nezavisne Države Hrvatske. Mediji su naknadno objavili dopis u kojem je tražila dodatak na plaću zbog uspješno provedenih projekata.
Za vrijeme njenog mandata tvrtka Masa Projekt koju je osnovala, pa iz nje izašla, od Grada Zagreba dobila je nekoliko poslova. Prije četiri godine preko jednostavne nabave za 72 tisuće kuna izradili su idejno rješenje za tržnicu na okretištu Dubec, plus dva ugovora za izradu troškovnika i nadzor izgradnje tržnice u iznosu nešto manjem od 40 tisuća kuna. Natječaj za projekt Međugorska u istom kvartu, Gornjoj Dubravi, proveo je, kako smo već napisali, AG Planum 2013. godine. Početkom srpnja 2021. novi gradonačelnik Tomislav Tomašević razriješio ju je s mjesta pročelnice. Desilo se to svega tjedan dana nakon Uskokove akcije u kojoj je uhićeno 18 ljudi, pod sumnjom da su kao dio korupcijske hobotnice Milana Bandića u dogovoru s privatnicima namještali natječaje i izdavali sporne dozvole za gradnju stambenih kompleksa. Na jednom od sastanaka s Bandićem gdje se o tome razglabalo bio je i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Ivica Rovis, na glasu kao glavni arhitekt spomenutog GUP-a i putnik na onom letu za Dubai. Iako je, prema pisanju medija, njegov ured trebao imati ključnu ulogu u jednom od korupcijskih planova, on na koncu nije uhićen, kao uostalom ni drugi šefovi ureda zaduženih za prostorno uređenje i srodne poslove u gradu. Ironijom sudbine, HDZ koji je uskratom glasova za Bandićeve prijedloge u Skupštini nevoljko uništio san o "Manhattanu", doveo je Sanju Jerković na poziciju glavne savjetnice u Ministarstvo graditeljstva.
