U kanadskoj pokrajini Québec nedavno je završio jedan od najvećih štrajkova u povijesti Sjeverne Amerike. U nekoliko navrata u studenom i u prosincu štrajkalo je čak 420 tisuća radnika iz zdravstvenog i obrazovnog sektora iz četiri sindikata ujedinjena u Zajedničku frontu. Još 65 tisuća radnika iz učiteljskog sindikata FAE štrajkalo je više od mjesec dana, zajedno s 80 tisuća članova i članica sindikata medicinskih sestara FIQ. Štrajk u Québecu, koji ima 8,8 milijuna stanovnika, obuhvatio je ukupno 570 tisuća radnika javnog sektora.
U Québecu je od 2018. na vlasti vlada premijera Françoisa Legaulta iz konzervativne, autonomaške Koalicije za budućnost Québeca (CAO), nakon što su pokrajinom gotovo 50 godina vladali socijaldemokrati i liberali. CAO je 2022. po drugi put dobio izbore s više od 40 posto glasova, no sada ima manju podršku od stranke koja je na zadnjim izborima bila četvrta po broju glasova.
Ispitivanje javnog mnijenja provedeno u prosincu pokazalo je da 72 posto stanovnika pokrajine podržava štrajk medicinskih sestara, dok je 95 posto članova Zajedničke fronte glasalo za neograničeni generalni štrajk ako pregovori ne uspiju. Pod pritiskom javnosti vlada je potkraj prosinca postigla privremeni sporazum sa Zajedničkom frontom i učiteljskim sindikatom, o čijim se prijedlozima još uvijek pregovara. To međutim ne isključuje mogućnost da se štrajkovi nastave.
U pregovorima s vladom glavni zahtjevi odnose se na plaće, s obzirom na to da prosječna plaća u javnom sektoru iznosi oko 44 tisuća kanadskih dolara godišnje, što je skoro 4.000 dolara manje od pokrajinskog prosjeka. Vlada je prethodno ponudila povećanje od 12,7 posto kroz period od pet godina, no to prema procjenama sindikata ne bi bilo dovoljno da amortizira efekte inflacije, zbog čega traže povećanje koje bi se popelo na 23 posto.
Osim povećanja plaća, sindikati traže i bolje uvjete rada, poput smanjenja broja pacijenata i učenika po medicinskoj sestri, odnosno učitelju te ukidanje prakse obaveznog prekovremenog rada medicinskih sestara koje se umjesto iznimno koristi redovito.
Manji sindikat Radnici za klimatsku pravdu od vlade traži i uvođenje poreza na bogatstvo i ulaganje u dekarbonizaciju sektora u kojima su zaposleni. Budući da čak 78 posto članstva sindikata okupljenih u Zajedničkoj fronti čine žene, štrajkom se traži i ukidanje kronične potplaćenosti radnica u javnom sektoru.
Početkom prosinca zastupnica stranke Québec solidaire Christine Labrie optužila je pokrajinsku vladu da "eksploatira žene", nakon čega je predsjednica parlamenta odlučila da se ta fraza doda na listu izraza koji se ne smiju izgovarati na sjednicama regionalne skupštine.
Ne uspiju li pregovori i odluče li se sindikati za generalni štrajk, postoji mala mogućnost da će vlada donijeti takozvani "nazad na posao" zakon, koji bi radnike mogao prisiliti da prekinu štrajk. Zahvaljujući takvoj specijalnoj legislativi federalna i pokrajinske vlade od pedesetih godina naovamo u preko 30 slučajeva ugušile su štrajkove radnika javnog sektora. Odlukom iz 2015. Vrhovni sud Kanade proglasio je takve zakone neustavnima, no i nakon toga bilo je pokušaja njihovog uvođenja, naročito u Québecu čiji su sindikati tradicionalno borbeniji od onih u drugim dijelovima Kanade.
