Svečanom sjednicom Općinskoga vijeća Pitomače u obližnjoj je Grabrovnici za javnost otvoren Interpretacijski centar nazvan Kućom Petra Preradovića: taj je muzej posvećen životu i djelu velikog hrvatskog pjesnika srpskog podrijetla, koji se 19. ožujka 1818. rodio u mjestu koje je tada administrativno pripadalo Đurđevačkoj krajiškoj pukovniji, a u koje je njegov otac Jovan, austrougarski časnik, došao nakon umirovljenja.
Kuća Preradovićevih, visokoga krovišta i tlocrtnih dimenzija 17 s 12 metara, izgrađena je 1775. godine unutar Vojne krajine, svojevrsne tampon-zone Austro-Ugarske Monarhije prema Otomanskom carstvu; objekt je isprva služio kao graničarska ‘štacija’, a nakon ukidanja Krajine u drugoj polovici 19. stoljeća pa sve do pedesetih godina prošlog ondje je bila lugarnica, poslije i skladište poljoprivredne zadruge. Početkom prošlog vijeka, točnije 1909. godine, na kuću je postavljena spomen-ploča s reljefnim prikazom pjesnikova lika, odnosno replikom portreta kipara Ivana Rendića s Preradovićeva nadgobnog spomenika ispod arkada zagrebačkog Mirogoja.
U Interpretacijskom centru može se nazrijeti djelić onoga što je Petra Preradovića učinilo toliko poznatim, omiljenim i do danas cijenjenim umjetnikom riječi: to je ispričano kroz izložbene segmente naslovljene Odrastanje na granici, Vojnik, pjesnik, domoljub, Dvorana pjesništva, Riječ-dvije-tri s Preradovićem te Preradović kao ishodište, nadahnuće i kulturna valuta. Pored toga, posjetitelji imaju priliku sjesti u školsku klupu kakva je bila u doba pjesnikova školovanja, okušati se u pisanju perom i slaganju stihova te pogledati poseban dokumentarno-biografski film.
U središtu Kuće je dvorana za priredbe s malom pozornicom i glasovirom, čije zidove krase najpoznatiji pjesnikovi stihovi, među kojima dominiraju oni iz pjesme ‘Zora puca’, ali i prva strofa njegova uglazbljenog djela za koje i danas mnogi misle da je starogradska pjesma nepoznata autora ‘Miruj, miruj srce moje’, koju i danas, u verziji skladatelja Paje Kolarića, rado izvode mnogi izvođači, poput npr. Rade Šerbedžije i Jacquesa Houdeka.
Kroz izložbeni segment Odrastanje na granici posjetitelji dobivaju informacije o svojedobnoj važnosti Grabrovnice i životu u doba Preradovićeva rođenja, a Vojnik, pjesnik, domoljub govori ne samo o važnosti Ilirskoga narodnog preporoda nego i o tome kako je on sam uspijevao biti vrhunskim umjetnikom, zanesenim Ilircem i uglednim generalom Monarhije. Dvorana pjesništva podsjeća na Preradovićeve suvremenike i druge velike ličnosti Narodnog preporoda s kojima je prijateljevao i radio sa sličnim ciljem, primjerice Stanka Vraza kojem je napisao: ‘Sve što ja pišem, to kao iz sna vadim, iz sna prvih ljeta moga života, gdje nijesam druge glase nego materine slušao.’
Na posebnom je panou prikazano kako je Kuća Petra Preradovića izgledala 1968. godine, kada je u povodu 150. obljetnice pjesnikova rođenja temeljito obnovljena. Tijekom kreiranja sadašnjega muzejskog koncepta i postavljanja izložbenog postava Interpretacijskog centra, uspostavljena je uska suradnja cijelog niza institucija, od kojih su neke pomogle ustupanjem digitalizirane građe: Hrvatskoga državnog arhiva, HAZU-a, NSB-a, Instituta za povijest, Hrvatskoga školskoga muzeja, Povijesnog i Tiflološkog muzeja, zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, virovitičkog i bjelovarskog državnog arhiva, osječkog Muzeja Slavonije, ali i bliska komunikacija s praškim Muzejom češke literature, Austrijskim državnim arhivom, Terezijanskom vojnom akademijom iz Bečkog Novog Mjesta te brojnim drugim organizacijama i ustanovama.
Kuća je rekonstruirana i uređena u sklopu hrvatsko-mađarskog projekta ‘Preradović i Cokonai – proslava pjesnika romantizma u prekograničnom području’, za koji je iz EU-fondova izdvojeno 11,2 milijuna kuna, a Općina Pitomača još je 2013. na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i EU-fondova dobila novac za izradu projektne dokumentacije.
- Želja nam je da Kuća Petra Preradovića postane kulturna riznica, mjesto kreativnosti i razvoja zajednice, obrazovni centar i prostor cjeloživotnog učenja, mjesta istraživanja, interpretacije, intelektualne razmjene i uživanja – poručeno je u ime upravitelja na svečanom otvorenju Interpretacijskog centra koji je za javnost otvoren od utorka do subote između 10:00 i 17:00, a posjetiti se može i izvan tog vremena, uz prethodnu najavu.
