Oko četiristo radnika u javnom linijskom prijevozu i njihovih predstavnika okupilo se u srijedu, 18. svibnja na protestu ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da bi upozorili na neodrživost sadašnjeg načina regulacije tog dijela sektora. U središtu problema je neprovođenje jedne uredbe EU-a, pojasnili su iz redova organizatora: Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikata prometa i veza Hrvatske, te Udruge sindikata vozača i prometnih radnika. Uredbom bi se županijski linijski prijevoz uspostavio kao zajamčena javna usluga, a u protivnom dolaze u pitanje i same te linije, i otprilike sedam tisuća radnih mjesta na njima i u pripadajućim poduzećima u sektoru koji inače još trpi iznimno teške posljedice pandemijske krize.
Ministar Oleg Butković je ovom prilikom primio sindikaliste i porazgovarao s njima, poručujući da je njegova institucija učinila sve što se moglo, ali se još čeka na potez županija. One bi naime morale pokrenuti postupak sklapanja ugovora s prijevoznicima, pa bi se na koncu oslobodilo i 700 milijuna kuna iz javne blagajne, koliko je uredbom predviđeno za potporu linijskom prijevozu. No rečeno je na protestnom skupu i to da potpisivanje sporazuma po županijama ometaju i platformske prijevozničke tvrtke kojima odgovara deregulirano tržište, a koje u pravilu nemaju ni zaposlene ni vlastiti vozni park. Takve platforme stoga nisu opterećene ni doprinosima u državni proračun, te na ime olakšane pozicije obaraju cijenu usluge nauštrb klasičnih poduzeća kakva zatim šalju u propast, e da bi nakon pustošenja lokalnog tržišta podigli cijene iznad onih startno zatečenih. Uredba EU-a o javnom linijskom prijevozu i državnoj potpori donesena je upravo da bi se stalo na kraj takvoj praksi, što je naročito važno u krajevima pogođenim slabom privrednom djelatnošću i depopulacijom. U sindikalnim krugovima tako i nakon ovog protesta ocjenjuju da bi ipak ministarstvo te vladajuća stranka trebali aktivnije potaknuti županije na dovršenje opisanog procesa, znajući da je to dosad učinjeno samo u dvjema, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj.
