‘Amorella ~ ploveći grad’ naziv je knjige vizualne umjetnice Duške Boban i glavnog urednika Novosti Nikole Bajte o splitskoj brodogradnji čija će se promocija održati u ponedjeljak, 29. travnja, u 18 sati u amfiteatru Multimedijskog kulturnog centra Split (Dom mladih). Uz promociju bit će prikazana dva filma o gradnji čuvenog feribota Amorella.
Namjera autora ‘knjige o brodovima kojima je Split gradio svijet’ je da kroz fotografije i priče o brodovima istražuju dostignuća stoljetne splitske brodogradnje i njenu ulogu u oblikovanju pomorskog identiteta Splita kao modernog grada.
Promocija će započeti prikazivanjem nagrađivanog dokumentarca redatelja Lordana Zafranovića ‘Amorella – Put u budućnost’ iz 1989. godine o gradnji, porinuću i primopredaji tog čuvenog feribota splitskog škvera te televizijske reportaže Tene Perišin i Šime Strikomana ‘S Amorellom preko Baltika’ iz 1991. godine. U 19 sati o knjizi će, uz autore, govoriti ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split Danka Radić i povjesničarka umjetnosti Jasminka Babić, kustosica izložbe i autorica stručnog osvrta uvrštenog u knjigu. Nakon njih, predviđen je razgovor s velikanima splitske brodogradnje, ljudima koji su izgradili Brodosplit gradeći brodove za cijeli svijet.
Knjigu ‘Amorella ~ ploveći grad’ prati istoimena izložbu fotografija Duške Boban, koja je u Galeriji MKC-a Split otvorena do 2. svibnja. Izložba donosi fotografski esej nastao tijekom plovidbe feribotom Amorella 30 godina od njegove izgradnje u Brodosplitu te fotografije maketa 33 broda, snimljene u neformalnom brodogradilišnom muzeju. Istaknuta kao simbol brodograđevnog Splita, Amorella je dobila centralno mjesto i u knjizi, gdje je obrađena povijest njene gradnje i kasnije baltičke plovidbe.
Istražujući sudbine ostalih brodova porinutih s navoza splitskog škvera, od parnog remorkera Konjic iz 1937. godine, preko raznih trgovačkih, ratnih i specijalnih brodova, do luksuzne jahte Caspian Star iz 2012. godine, o kojima je Bajto ispisao priče iz kojih se iščitava uspon Brodosplita od malog lokalnog do velikog europskog brodogradilišta čije su ambiciozne novogradnje ponijele čitav niz svjetskih priznanja.
‘Te brodske sudbine nadilaze Mediteran i obgrljuju sva svjetska mora. Ukazuju koliko smo bezuvjetno uvjetovani, povezani; koliko smo dio iste sreće ili nesreće’, navodi u knjizi Duška Boban, zagovarajući održanje brodogradnje i kroz snažniju afirmaciju njenog nasljeđa u kulturi, konkretno u budućem Muzeju mora koji zamišlja u zdanju Dalmacija vina u splitskoj Gradskoj luci.
