Apelacioni sud u Beogradu u ponovljenom postupku donio je presudu za ratni zločin iz oktobra 1991. godine u Lovasu. Preinačenjem presude Višeg suda u Beogradu optuženi Željko Krnjajić i Milan Devčić oslobođeni su optužbi, a ostalima su smanjene kazne zatvora – Saša Stojanović osuđen je na šest godina zatvora, Darko Perić i Radovan Vlajković na četiri godine, a Radisav Josipović, Jovan Dimitrijević i Zoran Kosijer na tri.
Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da nije bilo mjesta oslobađanju Krnjajića i Devčića te da su izrečene kazne ispod zakonskog minimuma i preniske u odnosu na težinu zločina u kojem je samo na minskom polju poginulo 19, a ranjeno 12 mještana. Ovaj postupak je jedan od najsloženijih za ratne zločine pred srpskim pravosuđem, a završen je minimiziranjem uloge JNA, koja je bila najodgovornija za stradanje civila, ističu iz FHP-a.
- Smanjenje kazni ipak se ne može okarakterisati kao trend u pravosuđu Srbije. U poslednje vreme izrečene su samo još dve pravosnažne kazne ispod zakonskog minimuma, dok su u ostalim predmetima izrečene kazne zatvora u rasponu od osam do 15 godina. U prvostepenim postupcima ne uočava se taj trend, pa je u predmetu Bogdanovci prvostepenom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 godina - kaže Marina Kljaić iz FHP-a, punomoćnica oštećenih u Lovasu.
- Jedna od karakteristika postupaka je izostanak procesuiranja visokorangiranih pripadnika vojske i policije, čime se umanjuje njihovo učešće u ratnim zločinima koji se nastoje prikazati kao izolovani incidenti. Na ovaj način se održava teza da Srbija nije učestvovala u ratovima na području Hrvatske i BiH - naglašava Kljaić.
- Imajući u vidu brojnost počinjenih zločina, ne možemo biti zadovoljni brojem procesuiranih slučajeva, a posebno ne dužinom trajanja postupaka u predmetima Ovčara ili Lovas, ali i drugim postupcima, u kojima su u pravilu prvostepene presude ukidane i predmeti vraćani na ponovni postupak. Da li će u budućnosti biti postupaka za neke od masovnih zločina teško je reći, jer to zavisi od optužnica Tužilaštva za ratne zločine Srbije. Sada je najviše predmeta ustupljenih iz BiH, a mnogo manje onih koji su rezultat rada Tužilaštva - dodaje Kljaić.
