Na ovogodišnjem, 18. po redu, međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox koji će biti održan od 3. do 10. aprila u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema, publika će imati priliku vidjeti 86 dokumentaraca u 11 filmskih programa. Za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat borit će se 20 filmova u kategoriji međunarodne konkurencije i 17 dokumentaraca u regionalnoj konkurenciji, dok će nagrada Mali pečat biti dodijeljena najboljem filmu autora do 35 godina starosti.
- U punoljetnost ulazimo sretni i ponosni što smo jedan od rijetkih festivala koji je i u proteklim izazovima obilježenim godinama, filmove prikazivao isključivo u kinodvoranama. Uz selekciju ponajboljih recentnih ostvarenja, ZagrebDox nastavlja otvarati prostor i pružati priliku da se kroz filmski medij, susrete u kinu, razgovore i dijeljenje emocija zajednički upustimo u istraživanje i razumijevanje svijeta koji nas okružuje u svoj njegovoj punini - naglasio je direktor i glavni selektor Nenad Puhovski.
Festival otvara film "Ljetne noći" autora Ohada Milsteina o odnosu šestogodišnjaka i njegovog oca. Dugometražni prvijenac Simona Lerenga Wilmonta "Kuća od krhotina", laureat festivala dokumentarnog filma u Solunu i Sundance festivala, govori o sudbini djece smještene u jednom istočnoukrajinskom sirotištu. Film "Rovovi" francuskog ratnog reportera Loupa Bureaua bavi se grupom ukrajinskih boraca u Donbasu prije ruske invazije. Recentno pandemijsko iskustvo inspiriralo je nastanak omnibusa "Godina vječne oluje", zanimljiv kaleidoskop svakodnevice diljem svijeta u vrijeme lockdowna sedmoro autora sa svih strana svijeta.
U regionalnoj konkurenciji je i pet premijera filmova hrvatskih autora: "Veće od traume" Vedrane Pribačić, "Mjesta koja ćemo disati" Davora Sanvincentija, "Hrvatskog narodnog preporoda" Gorana Devića te "Babajanja" Ante Zlatka Stolice, te "Mlungu – Bijeli kralj" Davida Lušičića. Pribačić prati svakodnevicu triju žena koje žive s traumom silovanja iz Domovinskog rata, kao i proces njihova osnaživanja kroz javno izlaganje na grupnoj terapiji. Dević je snimio film o sedam dana života zgrade izgrađene prije 60 godina za radnike sisačke Željezare, a Lušičić snima protagonistu najveće zapljene droge u Južnoafričkoj Republici - hrvatskog pomorca koji je švercao 230 kilograma kokaina u svojoj brodskoj kabini.
Posebnim priznanjem na Beldocsu i nagradama publike na festivalima DOKLeipzig i u Zürichu ovjenčan je srpsko-švicarski crnohumorni film "Dida" Nikole Ilića i Corine Schwingruber Ilić - portret čovjeka koji pokušava živjeti u dvije zemlje i brinuti se o tri žene – majci, baki i supruzi. Brojna priznanja, uključujući nagradu Balkan Dox s DokuFesta i s Festivala slovenskog filma, osvojilo je Pomirenje slovenske autorice Marije Zidar, priča o sudbini obitelji u albanskim brdima koja se nakon tragičnog gubitka nađe na pod pritiskom izrazito patrijarhalnog balkanskog društva.
Uz brojne dokumentarce u službenim programima Majstori doxa, Kontroverzni dox, Stanje stvari, Biografski dox, Teen Dox, predstojeće izdanje festivala uključuje i program Road Dox u selekciji Vladana Petkovića te program Točke gledišta prema izboru Jelene Pašić. Ovogodišnja retrospektiva posvećena je Želimiru Žilniku, a obuhvaća dio njegove filmografije nastale u Njemačkoj sredinom 1970-ih, dok autorska večer pripada redateljici Katarini Zrinki Matijević, predsjednici ovogodišnjeg međunarodnog žirija festivala, uz selekciju filmova koju je pripremila Diana Nenadić.
Prema riječima producenta Hrvoja Pukšeca, dio popodnevnih projekcija i dalje će biti besplatan, dok će završnog dana biti prikazan The Best of Fest, odnosno filmovi nagrađeni Velikim i malim pečatom, nagradom publike, nagradom Stanje stvari za promociju ljudskih prava, Teen dox za filmove namijenjena mlađima te nagradom filmskih kritičara FIPRESCI.
U izjavi medijima nakon presice, Puhovski je naglasio da festival ne konkurira informativnim medijima.
- Filmski autori su ljudi kojima treba puno više vremena nego novinarima i fotoreporterima. Imamo filmove o koroni i Ukrajini, čak i one koji se tiču potresa. Tretiramo suvremene teme, ali se ne opterećujemo time da budemo aktualni. To ostavljamo medijima koji su u tome mnogo brži i efikasniji. Nama je važnije autorsko gledanje na stvari i sobni pristup nego informacija, rekao je Puhovski.
- Ono što se sada događa u Ukrajini pokazuje da je svijet otišao dovraga. Zato pokušavamo prikazati svijet s kojim se sučeljavaju i sukobljavaju mladi ljudi, jer oni su jedini koji mogu nešto napraviti da promijene stvari na bolje – kazao je.
Pitali smo ga kakva je bila selekcija.
– Fantastična, imali smo 1.500 filmova, izabrali smo njih 85. Izbor hrvatskih filmova je bio nešto manji, jer je ciklus između lanjskog i ovog izdanja bio kraći. Ipak smo dobili nekoliko filmova koji zadovoljavaju potrebu gledatelja da vide hrvatski dokumentarac - naglasio je Puhovski.
Kako će na festivalu biti obilježena 25-godišnjica producentske kuće Factum?
– Postoje dva odgovora; prvi da je Factum bitno obilježio hrvatski dokumentarni film koji bi, da nije bilo Factuma, danas bio drugačiji. Druga vrsta odgovora je "hvala Bogu da smo preživjeli" - našalio se Puhovski.
