Nakon što je Vjosa Osmani-Sadriu u nedjelju, 4. aprila izabrana za predsjednicu Kosova, rezultati kosovskih izbora konačno mogu da se i formalno zapečate. Iako je Samoopredjeljenje dobilo najveći broj glasova otkako je izbora od proglašenja nezavisnosti i iako je bilo izvjesno da će novi premijer biti Albin Kurti, visilo je pitanje budućeg predsjednika, odnosno predsjednice jer je Osmani-Sadriu ta pozicija bila zacrtana. Visilo je zbog procedure izbora u parlamentu. Naime, da bi se izabrao šef države potrebno je najmanje 80 glasova u prvom ili drugom krugu glasanja, odnosno dvotrećinska većina, dok se u trećem moglo biti izabran sa prostom većinom ili 61 glasom, ali pod uslovom da postoji kvorum.

Sam Kurti je nakon prvog kruga opominjao da će raspisati nove izbore, vjerujući da bi na novim izborima Samoopredjeljenje još ubjedljivije pobijedilo. To bi mu uz manjine omogućilo da ima dvotrećinsku većinu, ali kvorum je ipak obezbijeđen, uglavnom uz pomoć manjinskih zajednica. Predstavnici opozicije tvrde da je Osmani-Sadriu izabrana za predsjednicu zahvaljujući kupljenim glasovima i da će samo služiti Kurtiju, kao i poslovnim grupama, a da je njen izbor opasnost za kosovsku demokraciju koja ulazi u jednostranački sistem.

Nakon Atifete Jahjage, Osmani-Sadriu je druga predsjednica u kratkoj povijesti kosovske demokracije. Rođena 1982., ima već zavidnu političku karijeru, a kao predsjednica će ipak imati velika ovlašćenja. Potpisuje zakone, utiče na vanjsku politiku zemlje, što joj može dati popriličnu autonomiju u odlučivanju, a očekuje se da će kao netko tko je blizak američkoj administraciji biti i korektiv Kurtijevoj tvrdoglavosti. Iz ugla srpske politike ne pravi se razlika između Kurtija i Osmani-Sadriu, a predstavnici Srpske liste nisu sudjelovali u izboru predsjednice.