Jesmo li pozelenjeli ili pocrvenjeli na ECDC-ovoj karti Europe, u protekle dvije godine posebno je pomno pratio hrvatski turistički sektor. O boji na toj karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti u pandemijsko vrijeme Covida-19 ovisili su rezultati hrvatskog turizma koji čini značajan udio u hrvatskom državnom proračunu. Uoči nove turističke sezone, kad se činilo da se cjelokupno društvo saživjelo sa raznim epidemiološkim mjerama i Covid-potvrdama, desila se ruska invazija na Ukrajinu. Ratna situacija u Europi izazvala je i enormna poskupljenja energenata, što je za sobom povuklo mnoga lančana poskupljenja. Sve do ruske invazije 24. veljače glavna internetska platforma za turističke ponude Booking pokazivala je zainteresiranost za Hrvatsku na nivou one iz rekordne, pretpandemijske 2019. godine. No onda se preko noći sve promijenilo. Neizvjesnost ratnih dešavanja zamijenila je želju za putovanjima i odmorom. Booking je usporio, mnogi već rezervirani aranžmani su otkazani, a hrvatske destinacije ostat će velikim dijelom prazne u predstojećoj predsezoni. U jeku ukrajinskog rata, izbjegličke krize, enormnih poskupljenja, turistička sezona dočekuje se ponovno sa zebnjom. Ako se po predstojećem Uskrsu turistička sezona prepoznaje, hrvatski turizam očekuje još jedno neizvjesno ljeto. Pogotovo jer velik dio gostiju čine upravo turisti iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, zemalja koje su direktno na udaru izbjegličkog vala pa se postavlja pitanje koliko će ti tradicionalni hrvatski gosti biti raspoloženi za godišnji odmor na plavom Jadranu.
S obzirom na to da većina naših gostiju dolazi cestovnim putom, pred nama bi mogla biti rizična sezona zbog enormnih poskupljenja cijena goriva u Europi. Znamo jako dobro da nije svejedno je li gorivo euro ili dva eura – upozorava Damir Krešić
Da bi ovogodišnja ukrajinska ratna kriza, uz daljnju neizvjesnost pandemije i enormnih poskupljenja, mogla nanijeti štetu turističkoj sezoni, smatra Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.
- Nijedno krizno stanje koje ograničava kretanje nije dobro za turizam. Svjedoci smo događaja koji nisu normalni ni svakodnevni. Rat u Europi, izbjeglice, poskupljenja, sve to ne djeluje nimalo motivirajuće za putovanja. Poljska je jedina zemlja s kojom smo ostvarili rast u pandemijskim godinama u odnosu na rekordnu 2019. Pitanje je kako će građani reagirati u vrijeme humanitarne krize i psihoze kad im je država puna izbjeglica. Objektivna nesigurnost koju osjećaju građani prelijeva se i u konkretne pokazatelje, o čemu govori smanjeni i usporeni buking nakon ruske invazije. Svakako ćemo ove turističke sezone gledati prema Istoku i pratiti dešavanja, ali ni priča sa koronom nije završena – ističe Krešić dodajući da je Hrvatska u dvogodišnjem pandemijskom periodu bila turistički uspješnija od većine mediteranskih zemalja.
- Kakvi su bili izgledi na početku pandemije, hrvatski turizam je dobro prošao. Da li je to bio rezultat dobro promišljene, sustavne turističke politike ili spleta sretnih okolnosti, to je drugo pitanje. U odnosu na konkurenciju svakako smo imali komparativne prednosti. Hrvatska je prije svega auto-destinacija s vrlo dobro razvijenim cestovnim putovima koji su za vrijeme pandemije bili preporučljiviji i jednostavniji. Za razliku od nas, Turska i Grčka koje su nam konkurencija zasnivaju se prije svega na avioprijevozu. No baš s obzirom na to da većina naših gostiju dolazi cestovnim putom, pred nama bi mogla biti rizična sezona zbog enormnih poskupljenja cijena goriva u Europi. Znamo jako dobro da nije svejedno je li gorivo euro ili dva eura. Sad kad razgovaramo s našim stalnim gostima, uglavnom se žale da im je putovanje automobilom poskupjelo za 200-300 eura. To više nisu male razlike u cijeni, na duljini putovanja će se nastojati štedjeti. Ograničavat će se putovanje i birati najbliže rute do mora - navodi Krešić, ističući da bismo iz prethodnog dvogodišnjeg kriznog iskustva mogli izvući pouke i za nove krizne izazove pod geopolitičkim utjecajem.
Damir Krešić (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
- Trebali bismo osnažiti domaće tržište kao i potražnju iz zemalja u okruženju koje su u kriznim pandemijskim situacijama održavale naš turizam. U ovogodišnjim uvjetima pandemije i rata u Ukrajini opet je izvjesnije da će nam doći gosti iz bližih zemalja nego oni iz prekooceanskih, pa čak i udaljenijih europskih zemalja. U neizvjesnim, nesigurnim vremenima ljudi se teško odlučuju za putovanje u daleke destinacije. To je jednostavno psihologija čovjeka. Za Europljane, Hrvatska naravno nije blizu ukrajinskog ratišta, ali za nekog tko gleda iz malo dalje perspektive, prekooceanske, mi smo itekako blizu Ukrajine. Dugi niz godina, u nekim normalnim vremenima, u našoj turističkoj ponudi i planovima bili smo fokusirani upravo na te udaljene, prekooceanske zemlje. Uslijed ograničenosti kretanja zbog pandemije, ali sada i ukrajinskog rata, upitan je oporavak našeg prekooceanskog tržišta, prije svega naših gostiju iz SAD-a i Južne Koreje koji su nam donosili dobre rezultate u pretpandemijskom periodu - objašnjava Krešić.
Predsjednik Odbora za turizam pri Primorsko-goranskoj županiji Nedo Pinezić napominje da je sve do ruske invazije na Ukrajinu bukiranost naših turističkih ponuda bila na razini rekordne 2019.
- Nakon ruske invazije buking je stao. Sasvim sigurno da će na Mediteranu ove sezone biti žestoka turistička utakmica. Moramo priznati da je hrvatski turizam u protekle dvije godine pokazao veliku otpornost i žilavost na šokove vremena u kojem živimo. Svijet se promijenio od naše rekordne 2019. Nema povratka na staro i mi se moramo prilagoditi. Nove su situacije u geopolitičkom i ekonomskom smislu. Prije ruske invazije svi pokazatelji avio-prometa bili su dobri. Zatvaranje neba iznad Ukrajine i 100 km u dubinu okolnih zemalja, suspendiranje prometa sa Rusijom i promjene koridora prema Bliskom i Dalekom istoku zakomplicirali su situaciju i izazvali dodatno poskupljenje avioprijevoza - navodi Pinezić, dodajući da su daleka tržišta poput kineskog, australskog i novozelandskog zastala s rezervacijama.
Nedo Pinezić (Foto: Goran Kovačić/PIXSELL)
- Turisti iz tih zemalja kad dolaze u Europu nastoje obići što više zemalja, a sadašnje geopolitičke okolnosti nisu im naklonjene. Očito ih ove godine nećemo sretati na europskim destinacijama, pa ni na Jadranu. Vjerojatno čekaju razvoj situacije. Gledajući s drugih kontinenata, Hrvatska je blizu novom europskom ratištu. Amerikanci vole dolaziti u Europu, ali zbog udaljenosti od ukrajinskog ratišta najviše će profitirati Španjolska i Portugal, a najmanje Turska i Grčka - analizira Pinezić.
On smatra i da se hrvatski turizam na osnovu iskustva iz prethodne dvije krizne godine mora okrenuti tradicionalnim tržištima: domaćim turistima i turistima iz susjednih zemalja.
Znam za dosta hotela u kojima je otkazan četvrti mjesec od strane agencija. Očito ljudi čekaju da vide razvoj situacije s ratom u Ukrajini. Štete će biti jer Rusi su bili naši najbolji potrošači po restoranima, najveće su napojnice ostavljali – govori Eduard Andrić
- Naše domaće tržište pokazalo je ogroman potencijal u godinama korone. Domaći turizam činio je značajan udio od oko 15 posto u ukupnom prometu, a u nekim sredinama iznosio je čak 20 posto, što je izuzetno važno. Inače je domaći turizam u ukupnom turističkom prometu sudjelovao s osam ili deset posto godišnje. Domaće tržište u vrijeme cvjetanja našeg turizma prema tržištima zapadnoeuropskih ili prekooceanskih zemalja sustavno smo godinama zanemarivali. Kako je turizam vrlo značajna stavka u našem proračunu, ali i zbog oštre turističke konkurencije ove godine, potrebno je da država provede niz stimulirajućih mjera za domaći promet - poručuje Pinezić, apelirajući da se za domaće putnike u predsezoni i posezoni omoguće niže cijene cestarine i troškova javnog prometa, kako na kopnu tako i na moru.
- Domaćim turistima cijena goriva i cestarina čini više od 50 posto cijene kraćeg odmora na Jadranu. Lančana reakcija ovogodišnjih poskupljenja neće zaobići ni Jadran. Pitanje je do koje će granice tržište to izdržati i kakav će to biti hod po žici ukoliko se ne sprovedu potrebne stimulirajuće mjere. Turistički sektor mora proći nastupajuću tranziciju u proizvodnom i energetskom smislu. Moramo implementirati nove tehnologije jer svjedočimo povećanju ulaza električnih vozila iz zapadnih zemalja. Ostaje pitanje koliko je naš turistički sektor, od hotela do obiteljskih apartmana, spreman osigurati punjenje električnih automobila. Od naše brzine prilagođavanja ovisi dobivamo li nove turističke bitke i po kojoj cijeni - ističe Pinezić navodeći da se otvaraju nove prilike koje bi donijele isplativost proizvodnje brojnih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj jer, kako kaže, najbolje prodan krumpir je onaj koji je prodan u obroku.
Prilike za prilagođavanje novim turističkim postavkama hrvatski turizam će imati ubrzo, već za predstojeće uskršnje praznike. Treći uzastopni ispit atraktivnosti ponude, snalažljivosti i otvorenosti predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić nastoji dočekati pozitivno jer, kako kaže, nema turizma bez optimizma.
Eduard Andrić (Foto: Ivica Galović/PIXSELL)
- Ulazimo u zaista neizvjesnu sezonu. S obzirom na udio turizma u našem proračunu, bitno je da odradimo sezonu. U ovim nesigurnim vremenima riskantno je mjesecima prije rezervirati i uplatiti organizirano putovanje putem agencija. Ne znamo kakav će biti razvoj situacije za dva-tri mjeseca, sve su karte na stolu. Naučili smo da se način rezerviranja i smještaja u glavnoj sezoni jako promijenio, odluka o putovanju donosila se zaista u zadnji trenutak. Pred nama je Uskrs koji više sam po sebi nije indikator uspješnosti glavne turističke sezone. Čak i svibanj je neizvjestan. Tek lipanj može nagovijestiti kakav će biti trend - govori Andrić, zaključujući da se predsezona i glavna sezona ne mogu više dovoditi u korelaciju.
- Znam za dosta hotela u kojima je otkazan četvrti mjesec od strane agencija. Očito ljudi čekaju da vide razvoj situacije s ratom u Ukrajini. Štete će biti jer Rusi su bili naši najbolji potrošači po restoranima, najveće su napojnice ostavljali turističkim radnicima. Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari su i za vrijeme našeg rata činili značajan postotak naših gostiju. Njima je Jadran svetinja i vjerujem da će doći - smatra Andrić, napominjući da će zbog posljednjih poskupljenja biti zabilježen pad domaćih turista.
- Najnovije cijene su veliki udarac za naš budžet. Očekujemo više cijene u privatnom smještaju, obiteljskim apartmanima. Hoteli neće dizati cijene jer su ih s agencijama morali regulirati u studenom za narednu godinu. Uvijek će manji postotak naših građana moći sebi priuštiti odmor i pored svih poskupljenja, ali naša srednja klasa, u koju spada većina građana Hrvatske, neće vidjeti naš divni Jadran - predviđa Andrić.
O trendu papreno skupog Jadrana predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kaže da je pomno građen dugi niz godina bez adekvatne reakcije i stimulirajućih mjera hrvatske države, koje bi ipak omogućile da hrvatski Jadran bude dostupan i hrvatskom čovjeku.
- Nažalost, prije pandemije hrvatski turizam bio je orijentiran na vanjske goste, cijene naših turističkih destinacija bile su krojene za strance. Pet dana odmora na Jadranu je nedostupna, nedosanjana želja za većinu hrvatskih građana koji primaju ispodprosječne plaće. Svako novo dizanje cijena energenata i lančana reakcija čitavog niza poskupljenja čine Jadran sve daljim i daljim od našeg čovjeka - podsjeća Novosel i dodaje da su za vrijeme pandemije, kad stranih gostiju dubokog džepa nije bilo, na Jadranu i domaći gosti bili dragocjeni za spašavanje turizma.
- Tad, u tim kritičnim danima za hrvatski turizam, mogli su se ponuditi atraktivni i prihvatljivi paketi za našeg građanina koji, eto, do 2020. godine sa svojim budžetom nije imao što tražiti na Jadranu. Ako nam se i ove godine zbog geopolitičkih razloga smanji broj stranih gostiju, hrvatski turizam opet će vapiti za domaćim turistima. Samo da se ne desi licemjerje kao prošle godine, kad su zbog većih, iznenadnih dolazaka stranih gostiju privatni iznajmljivači preko noći digli cijene noćenja, pa čak pod raznim izgovorima otkazivali zakazane aranžmane domaćim gostima. To taktiziranje i nepoštivanje domaćeg gosta nije korektno niti je dobra reklama za hrvatski turizam - upozorava Novosel.
