Novosti

Društvo

Pravo na mozak

Nakon što je Rafael Yuste s njujorškog Sveučilišta Columbia u mozgove miševa ugradio slike koje dotada nisu vidjeli, kontrolirao njihovo ponašanje i zaključio da se na isti način može manipulirati ljudskim neuronima, shvatio je kako bi se nove znanstvene spoznaje vrlo lako mogle zlorabiti

Large misevi

Ilustracija (foto Duško Marušić/PIXSELL)

Ubrzani napredak na području neuroznanosti i neurotehnologije doveo nas je na korak do realizacije distopijskih scenarija – pristupa, prikupljanja, razmjene i manipulacije informacijama iz ljudskog mozga. Iako je riječ o otkrićima koja će u skorijoj budućnosti najvjerojatnije doprinijeti otklanjanju gluhoće i sljepoće te olakšati život oboljelima od Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti, sve veći broj znanstvenika, pravnika i aktivista upozorava na negativne posljedice koje bi ona mogla imati na čovječanstvo.

Jedan od njih je Rafael Yuste s njujorškog Sveučilišta Columbia. Taj znanstvenik je 2019. u mozgove miševa ugradio slike koje dotada nisu vidjeli, kontrolirao njihovo ponašanje i zaključio da se na isti način može manipulirati ljudskim neuronima. Uvidjevši da bi se nove znanstvene spoznaje vrlo lako mogle zlorabiti, Yuste je u međuvremenu osnovao NeuroRights, inicijativu koja se zalaže za pravnu regulaciju poigravanja s umom. Kako je nedavno potvrdio za portal Politico, postoji mnogo razloga za brigu zbog određenih primjena neurotehnologije, posebice jer ona privlači pažnju vojske, vlada i korporacija.

"Problem je što se ti alati mogu koristiti za različite namjene", rekao je Yuste, nabrojivši zastrašujuće primjere: istraživači su ih već koristili za skeniranje mozga kako bi predvidjeli vjerojatnost ponavljanja kaznenog djela, a kineski poslodavci su pak pratili moždane valove zaposlenika kako bi pročitali njihove emocije. Budući da postojeći zakoni i međunarodne konvencije ne podrazumijevaju zaštitu ljudskog uma od manipulacija omogućenih razvojem umjetne inteligencije, Čile i Španjolska nedavno su inicirali donošenje zakonskih rješenja kojim bi se njihovim građanima jamčila takozvana neuroprava. Dok bi Čile mogao postati prva država na svijetu koja će zaštitu prava na mozak ugraditi u ustav, španjolski parlament je u srpnju usvojio neobavezujuću Povelju o digitalnim pravima. Međutim, Rafael Yuste tvrdi da je potrebno djelovati na međunarodnoj razini.

"Ne smijemo čekati na probleme i onda ih pokušati rješavati kada bude prekasno, kao što se to već dogodilo s ekspanzijom interneta. Postojeći problemi sa zaštitom privatnosti bit će sitnica u usporedbi s onim što nam tek dolazi", poručio je znanstvenik.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više