Za uspješnije unapređenje ljudskih prava i poboljšanje položaja ranjivih grupa, pogotovo u situaciji pandemije i šteta od potresa, nužna je suradnja ministarstava, nezavisnih organa kao što su pravobranitelji te nevladinih organizacija, složili su se učesnici prvog dana rada godišnje konferencije o ljudskim pravima, koja je u organizaciji Kuće ljudskih prava Zagreb održana 15. aprila u zagrebačkom Novinarskom domu.

Tom prilikom predstavljen je godišnji izvještaj "Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja u 2020. godini" s pregledom najvažnijih problema, izazova i otvorenih pitanja koji su u prošloj godini negativno utjecala na zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Govoreći o izvještaju, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava naglasio je da je u njegovu izradu bilo uključeno 40 nevladinih organizacija, kao i da pruža pregled (ne)ostvarivanja ljudskih prava u 20 područja.

- Nismo sve obuhvatili, nego ono što smo zabilježili zajedno s organizacijama s kojima smo radili - rekao je Novosel, ističući da su na ljudska prava u 2020. utjecali epidemija koronavirusa i potresi koju su prvo pogodili Zagreb, a onda i Baniju, čije će se posljedice, pogotovo ekonomske, godinama sanirati.

- Pandemija je razotkrila postojeće i donijela nove teškoće, a kako je daleko od kraja, trebamo ozbiljno ocjenjivati mjere i brzo djelovati na sve izazove - rekla je nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja se osvrnula i na pravno pitanje da li je trebalo ili ne proglasiti izvanredno stanje i na neke postupke pred Ustavnim sudom.

Ukazala je na veliku količinu informacija i nejasnoća u javnom prostoru, ali i pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite, prava na rad, pitanje nedostatka zaštitne opreme, rada od kuća ili izolacije brojnih ljudi u njihovim domovima, što je uključilo i stradanje ljudi u više staračkih domova od kojih mnogi rade ilegalno, dok je nadzor slab, a kazne male.

- Dio naših primjedbi i primjedbi građana je uvažen, ali to nije dovoljno. Imamo godišnje izvještaje, što nije naš jedini alat jer dajemo prijedloge i upozorenja u pojedinačnim slučajevima. Nažalost, analizom smo utvrdili da su vlasti 2019. postupale po 20-ak posto preporuka, što je manje čak i od brojke u izvještaju za 2015. koji nije prihvaćen u Saboru. Sabor nije raspravljao o izvještajima iz 2018. i 2019. a vlada se nije očitovala na 60 posto preporuka, iako nam je nužan povratni signal jer u svaki izvještaj moramo unijeti odgovor na preporuke iz prethodnih - rekla je Šimonović, ističući da se zajednički trebaju raditi na boljim dokumentima i zakonima.

- Treba skrenuti pažnju na skupine koje nisu vidljive - starije osobe, ranjive skupine na tržištu rada koji su ugroženi zbog krize izazvane pandemijom, ali i na pitanje stambenog zbrinjavanja i socijalnog stanovanja. Postoji prostor za zajedničku suradnju s NVO-ima koje su važne u promicanju ljudskih prava, kao i za učešće svih građana u donošenju dokumenata i zakona jer je to prilika državnim tijelima da čuju stvari koje trebaju čuti - podvukla je Šimonović Einwalter.

- Nakon potresa u Zagrebu, serija potresa na Baniji pogodila je siromašno devastirano područje od ranije pogođeno depopulacijom, tako da su potresi dodatno ogolili te probleme - rekao je potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević koji je naglasio da je Stožer već prvih dana formiran na razini Vlade uz uključenje velikog broja aktera – općina, NVO-a, građana volontera… Koordinacija je ključna i najveći izazov, a problem je birokratiziranost jer postupci ne odgovaraju stanju na terenu, rekao je uz ocjenu da se teško moglo napraviti bolje. Nužno je krenuti u brzo provođenje odluka i zakona, naglasio je i založio se za nastavak suradnje pravobraniteljice s Vladom u reagiranju na probleme, ali i za razumijevanje zašto se neke preporuke ne mogu usvojiti.

Govorio je i o procesu donošenja nacionalnog plana za promociju i zaštitu ljudskih prava u kojem bi naglasak bio na promociji jednakosti, suzbijanju diskriminacije i zapošljavanju ranjivih grupa. Naglasio je i važnost protokola o postupanju prema zločinima iz mržnje.

Na panelu o temi ljudskih prava na potresom pogođenim područjima moderatorica Sandra Kasunić iz Centra za mirovne studije podsjetila je da su od banijskih potresa prošla tri, a od zagrebačkog skoro 13 mjeseci. Nužna je analiza postojećeg stanja i posljedica potresa na ljudska prava na području koje je 30 godina sistematski zanemarivano, rekla je.

Tamara Jovičić iz petrinjske Udruge Iks ukazala je na strah i apatičan stav svih na tom području.

- Ono je i ranije bilo zapušteno i ostalo u zapećku na sramotu Hrvatske. Tražimo da se na nas obrati pažnja ne samo nakon katastrofa i da se na nas gleda kao ravnopravan dio Hrvatske. Ovo su višestruko deprimirana područja s loše odrađenom obnovom nakon Domovinskog rata. Jedno selo koje je nekad imamo 900 kućanstava s najmanje po tri člana, sad se svelo na tri bake. Mladi usprkos entuzijazmu nemaju nikakvih mogućnosti i ne vide svoju budućnost ovdje. Petrinja je i ranije bilo područje s najvećim brojem nezaposlenih mladih ljudi koji su napustili Hrvatsku. A bez mladih budućnost nema ni jedno područje - kazala je.

Nikola Puharić iz SNV-a govorio je o pozitivnim iskustvima i značenju akcije "Banija je naša kuća", ističući da je SNV nastojao uspostaviti koordinaciju većeg broja državnih tijela i NVO-a, ne samo iz Hrvatske, nego i iz susjednih država odakle je stizala pomoć.

- Uplaćivalo se visoke iznose za nabavku potrepštine za život, a pozitivno je što nije došlo do nejednakog postupanja kod pružanja pomoći, razdvajanja i dijeljenja, te da je zaživjela visoka razina solidarnosti. Treba se fokusirati na ljude s djecom i one koji se bave poljoprivredom jer ako njih izgubimo, ljudi se neće vraćati, iako vole svoj kraj. Obnova ne smije biti prepuštena tržištu, a pružanje humanitarne pomoći ne može zamijeniti neka druga struktura, kao što ni volontiranje ne može biti dugotrajno - naglasio je Puharić.

Maja Sever iz inicijative "Ljudi za ljude" naglasila je da život u kontejnerima nije život i da je rješenje gradnja drvenih kućica u koje bi ih trebalo smjestiti.

- Treba riješiti njihov prijevoz, jer kako će baka Zora iz Majskih Poljana podići svoju pomoć, ako ne može doći do Gline. Potres je dignuo maglu sa problema, a zadatak svih nas je dati dio znanja i ideja kako bi ispravili nepravdu i zadržali ljude u tom prekrasnom kraju. Zato treba doći pred vladu s konkretnim idejama. Važno je da netko na Markovom trgu kaže da kraj udaljen 60-ak kilometara od Zagreba ne smije biti šikara i lovište u kojem neće biti života. Potrebno je da netko donose odluku, napiše strategiju, nađe sredstva i bavi se tim krajem koji je zapostavljen 30 godina. A dok se oni koji vladaju ne odluče, mi smo tu da kao većina ljudi pokušamo tim ljudima pomoć, makar dolazili samo subotama tamo - rekla je Sever.

- Hoćemo li graditi domove ili grobove. Solidarnost nama svima vraća snagu i zahvalni smo građanima koji su nam povjerili svoj novac. Ali na Baniji je zbog blata otežano kretanje i mi smo svi umorni i pitamo se kako dalje jer ne možemo biti volonteri godinu dana - rekla je Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna. Nužno je riješiti pitanja oporavka, obnove, strategije razvoja i rodne ravnopravnosti, dostupnosti zdravstva i kvalitete obrazovnog procesa jer kako može učiti dijete nagruvano u kontejneru. U svemu tome nije problem dijalog nego kapacitet aktera da se problemima bave dugoročno, te potkapacitiranost javnih službi i određivanje prioriteta, pa i pitanja kako će izgledati sljedeći Božić na Baniji.

Ukazala je na problem ljudi koji nisu vlasnici zemljišta jer im se ne može osigurati drvena kućica.

- Nemamo stambenu politiku, a stambeno pitanja i socijalno stanovanje su nerazdruživi od problema obnove zgrada u privatnom vlasništvu. Zato trebamo iskoristiti krizu kao priliku da kroz građevinske radove regija postane imigracijska - podvukla je na kraju izlaganja Marina Škrabalo.

Da stanje nije dobro ni u Zagrebu, objasnila je Antonija Komazlić iz inicijative Pravo na grad. Država i gradske vlasti pokazale su da nisu sposobne da se nose s time jer su ljude ostavili na volji tržištu.

- Oko 1.000 zgrada je neupotrebljivo, a 4.000 privremeno neupotrebljivo, dok nekoliko desetina hiljada ima oštećenja. Izostalo je zbrinjavanje jer se ljude smještalo u studentski dom Cvjetno naselje usred epidemije, tek u maju je donesena odluka o stambenom zbrinjavanju mimo reda prvenstva, ali je samo 11 ljudi dobilo pravo korištenja gradskog stana, iako Grad ima 5.000 stanova u vlasništvu i upravlja s oko 2.200, s tim da je ukupno 570 stanova neiskorišteno. Dok je Grad Zagreb vlasnik tek dva posto stambenog fonda, gradovi u drugim zemljama u svom vlasništvu imaju i preko 20 posto stambenog fonda - rekla je.

Ukazala je i na nesistemsko rješavanje problema, jer se za stradalnike gradi zgrada u Podbrežju na jugu grada koja će biti useljiva tek za dvije godine, a pitanje je kako netko iz Markuševca, koji je na drugom kraju grada, može čekati i zašto bi se selio tamo. Markuševac je zanemaren, zakasnilo se aplikacijom za sredstva iz Evropskog socijalnog fonda, a iz fonda za interventne popravke teškog 140 miliona kuna, mnogi su radovi preplaćeni. Zato se stambeno pitanje građana treba tretirati kao ljudsko pravo, a gradska uprava treba oblikovati politiku koja to građanima to omogućava - naglasila je Komazlić.

Nastavak konferencije održava se u 20. aprila s temama utjecaja tužbi za klevetu, sramoćenje i difamaciju na slobodu medija u Hrvatskoj, te zaštite zviždača shodno novim EU direktivama.