Vodostaji diljem zemlje lagano se vraćaju u uobičajeno stanje. Na petrinjskom području situacija se smiruje, dežurne službe su na terenu i pomažu građanima u sanaciji štete. Una se u potpunosti vratila u korito, u Pounju više nema ugroženih kuća ni odsječenih sela. Na karlovačkom području dijele se isušivači, gradska Čistoća u poplavljenim selima postavlja velike kontejnere za odvoz otpada. Operativne snage do kraja mjeseca će svakako još ostati na terenu u poplavljenim područjima, najavila je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
U drugom posjetu Obrovcu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović konstatirao je da su po opsegu i rekordnim vodostajima recentne poplave "bez presedana", ali i da je "sustav reagirao dobro". Kazao je i da se odmah trebaju poduzeti mjere za doček sljedeće krize, jer će ih s klimatskim promjenama biti sve više. Iz Zelene akcije (ZA) ministra su promptno priopćenjem podsjetili da su pripreme za odgovor na klimatsku krizu odavno u tijeku, ali Vlada ne pokazuje interes za sudjelovanjem u njima. Primjerice, na donošenje Akcijskog plana Strategije prilagodbe klimatskim promjenama čeka se više od tri godine. Prije pola godine ZA je Vladi uručila Apel za njegovo hitno donošenje, kojeg su potpisali građani i građanke iz čitave zemlje, ali je odgovor Vlade izostao.
U medijima je ovih dana i Lidija Runko Luttenberger, okolišna inženjerka i profesorica na Sveučilištu u Rijeci, istaknula da za klimatske promjene znamo dugo i da one zaista utječu na vodene cikluse, ali i da postoje procesi poduzimanja mjera kojima se može ublažiti efekte ekstremnih oborina. Ti su procesi, ocjenjuje Runko Luttenberger, u Hrvatskoj sustavno zanemareni. Kritizirajući Hrvatske vode i sustav obrana od poplava, podsjetila je da je 1995. došlo je do privatizacije sektora vodoprivrede koji se bavi poplavama, a privatni sektor nije zainteresiran za obranu od poplava jer u takvoj raboti nema zarade.
Ključno je na razini zemlje uvesti sustavna i kontinuirana istraživanja u ranjivom sektoru poljoprivrede. Samo se tako može smanjiti stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena na proizvodnju i sigurnost hrane - kaže Sviličić Petrić
Ovih dana stižu i prva izvješća iz svih županija koje su pogođene elementarnom nepogodom, a Vlada i Ministarstvo poljoprivrede rade na programima pomoći koji će se pružiti područjima koja su doživjela štete, najavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Koliko smo dosad mogli čuti, poljoprivrednici diljem zemlje teško su stradali – prilozi u Plodovima zemlje pišu se sami od sebe. Posijan kukuruz pod vodom je u polju i vjerojatno će istrunuti, žale se u Virovitičko-podravskoj županiji. Zbog štete usjeva ova će godina biti zaista teška, kazao je Novostima Božo Trivanović, vlasnik OPG-a iz Javornika kod Dvora. Veliku katastrofu izazvanu poplavama lokalnim je medijima opisala samohrana majka troje djece Blaženka Roglić iz Vrgorca, kojoj je pet tisuća sadnica jagoda u potpunosti uništeno. Štetu prijavljuju i na ratarskim i povrtlarskim kulturama u Sinjskom polju.
Iz godine u godinu priča je ista. S obzirom na to da izravno ovisi o klimi, poljoprivredni sektor u kontinuitetu trpi štete, bilo da se radi o ekstremnim sušama, velikim poplavama, ranom ili kasnom mrazu. Kada su tlo i poplave u pitanju, glavni su problemi taloženje naplavnog pijeska i mulja, erozije te gubitak beneficijalnih mikroorganizama, prvenstveno mikoriznih gljiva koje mobiliziraju hraniva iz tla. U lani objavljenom istraživanju "Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj", koje je izradila grupa autora i autorica, a objavio Journal of Central European Agriculture, navodi se da su mnogi usjevi osjetljivi na natapanje i potapanje, čak i ako se radi o kratkom vremenskom razdoblju.
Fokus istraživanja bio je na Panonskoj regiji Hrvatske, a podaci su prikupljeni za razdoblje od 2015. do 2020., među poljoprivrednicima koji su prethodno prijavljivali klimatske štete na svojim usjevima. Gotovo 80 posto sudionika istraživanja u tom je periodu na svojim proizvodnim površinama imalo poplavu. Podaci sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka što predstavlja poseban rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Najveće štete od poplava u biljnoj proizvodnji očekuju se između maja i septembra, a minimalnog ili nikakvog utjecaja na proizvodnju usjeva u pravilu može biti samo tijekom zimskih mjeseci. Zimi su biljke otpornije, u fazi mirovanja. Iako, nije ni zima posve sigurna zona – prisjetimo se samo jedne od poslovica milih Milanu Sijerkoviću: "Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje". Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe poplavama mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima, a time i štetu, ali istraživanje je pokazalo da takve mjere poljoprivrednici rijetko koriste.
U istraživanju provedenom u sklopu PERSPIRE-a pokazalo se da dugotrajnije poplave imaju značajan utjecaj na "korisne" PGPB bakterije. Ti bi specifični mikroorganizmi mogli biti "bio cjepiva" koja bi se mogla upotrebljavati za oporavak biljaka nakon poplava
Iako je jasno da je poljoprivreda osjetljiv sektor, a proizvodnja hrane imperativ o kojem ovisi opstanak ljudi, u Hrvatskoj nemamo sustavnih podataka o učincima prekomjerne kiše praćene poplavama na tlo i biljne vrste. Institut Ruđer Bošković prije tri je godine pokrenuo projekt PERSPIRE, kojemu je cilj proučiti odgovor rizosferne mikrobne zajednice (rizosfera je biološki najaktivniji sloj tla koji se nalazi uz korijen biljaka) i odabranih modelnih biljka na poplave.
- Istražujući ovu temu kroz provedbu projekta shvatili smo da dugoročni utjecaj poplava na ekosustav tla svakako nije dovoljno ni sustavno istražen. Specifičan utjecaj poplava na mikroorganizme, kao ključne nosioce ekosistemskih funkcija ekosustava tla, koji su odgovorni za zdravlja tla i biljaka, općenito je vrlo slabo adresiran u literaturi - govori za Novosti istraživačica i voditeljica projekta PERSPIRE Ines Sviličić Petrić.
Naša sugovornica objašnjava kako se svjetski i europski znanstvenici već neko vrijeme bave istraživanjem utjecaja poplava na rast i razvoj biljaka uočavajući niz negativnih promjena, kao što je smanjen prinos biljaka.
- Međutim, dosta se slabo ili nikako ne istražuje utjecaj poplava na "korisne" mikroorganizme koji svojim direktnim i indirektnim utjecajem – fiksacija dušika, dostupnost fosfora, proizvodnja fitohormona, biokontrola patogena, pojačavanje tolerancije biljaka na abiotske stresne uvjete – utječu na rast, prinos i zdravlje biljaka. Ta se tema teško adresira zato što je utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju kompleksan problem koji zahtijeva interdisciplinarno povezivanje, ne samo znanstvenika raznih disciplina, već i klimatologa, poljoprivrednika i političara - kaže Sviličić Petrić.
Istraživačka kompleksnost proizlazi i iz činjenice da bi svaka biljka mogla različito reagirati na poplavu, negativno ili čak pozitivno, dok jačina negativnog učinka poplava na biljke ovisi i o fazi rasta biljke, o tipu i zdravlju tla, dužini trajanja i ponovljivosti poplave te mnogim drugim faktorima.
- Za takva je istraživanja potrebno osigurati kontinuirano financiranje, trebala bi biti inicirana na nivou države, a ne na nivou znanstvenika kao pojedinca. Ključno je na razini zemlje uvesti sustavna i kontinuirana istraživanja u ranjivom sektoru poljoprivrede. Samo se tako može smanjiti stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena na proizvodnju i sigurnost hrane - govori Sviličić Petrić.
Ines Sviličić Petrić (Foto: Privatna arhiva)
Mali se istraživački pomaci na razini EU-a i Hrvatske u ovom području događaju, ali oni su uglavnom projektne, parcijalne, povremene i privremene naravi. Zbog kompleksnosti simuliranja uvjeta poplava u polju istraživanja kroz projekt PERSPIRE dosad su se bazirala na nekoliko modelnih pokusa u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Pokusi su rađeni isključivo na jednoj modelnoj biljci iz porodice kupusnjača – varaždinskom zelju. Istraživan je utjecaj kratkotrajnih (tri dana trajanja) i dugotrajnijih poplava (sedam dana trajanja) na biljku, tlo i mikroorganizme, kao i potencijalna razlika koju bi poplave napravile mlađoj i starijoj biljci.
- Rezultati su nas dosta začudili jer su ukazali da je naša modelna biljka dosta otporna na poplave. Pokus s kratkotrajnom poplavom imao je mali utjecaj na nju, bez vidljivih promjena na razini tla i mikrobnih zajednica. Kod pokusa dugotrajnijih poplava promjene su se vidjele kod prinosa koji je bio znatno smanjen. Analize sekundarnih biljnih metabolita pokazale su da su biljke pod poplavom bile pod jačim stresom od kontrolnih biljaka, a takav stres može utjecati na kvalitetu same biljke kao izvora hrane - objašnjava naša sugovornica.
Kada govorimo o poplavama, valja dakle na umu imati ne samo potencijalne smanjene prinose biljaka, nego i potencijalno smanjenu kvalitetu biljaka kao izvora hrane. U istraživanju se pokazalo i da dugotrajnije poplave imaju značajan utjecaj na "korisne" PGPB bakterije. Ti bi specifični mikroorganizmi mogli biti potencijalna "bio cjepiva" koja bi se mogla upotrebljavati u poplavljenim područjima za oporavak biljaka nakon poplava.
- Ipak, ovo su samo začeci, nužna su daljnja istraživanja potencijalnih bio inokuluma. Istraživanje bi trebalo proširiti i na veći biljnih sorti, s naglaskom na one od značaja za poljoprivredni sektor zemlje - zaključuje Sviličić Petrić.
Još jedan problem za tlo nakon poplava može biti i prodiranje i akumuliranje teških metala. I u tome nam aspektu nedostaje sustavnih istraživanja, kao i mjera zaštite tla. Vratimo se nakratko u jesen 2012. godine, kada je na području sjeverozapadne Hrvatske došlo do poplava i izlijevanja Drave. Nakon povlačenja vode zaostao je naplavni mulj koji je u sebi sadržavao povećane količine teških metala, koji su doveli do onečišćenja i smanjenje sposobnosti tla za uzgoj poljoprivrednih kultura na tim područjima.
U radu Igora Tošića "Utjecaj poplava na sadržaj teških metala u inundacijskom području rijeke Drave u Varaždinskoj županiji" objavljenom 2019. godine u časopisu Hrvatske vode, ukazuje se na značajno onečišćenje tla teškim metalima na gotovo svim istraživanim lokacijama i biljkama koje rastu na području oko Drave izloženom poplavama. Dobiveni podaci upućuju na povišene koncentracije olova, kadmija, nikla, cinka i bakra.
"S obzirom na dobivene rezultate, prije eksploatacije istraživanog područja u poljoprivredne svrhe, bilo bi ga uputno sanirati kako bi se sadržaj teških metala u tlu sveo na zakonom propisane granice. Cjelokupni monitoring razina teških metala crnomorskog sliva u Hrvatskoj uz praćenje razina podzemnih voda i detektiranje izvora onečišćenja tla (antropogeni ili prirodni), mogao bi dovesti do očuvanja i značajnog poboljšanja kvalitete tla i flore inundacijskih područja rijeke Drave", zaključuje se u istraživanju.
Štetan učinak poplava na tlo valjalo bi prestati promatrati samo s kratkoročnog gospodarskog gledišta, jer ćemo bez šire ekološke slike teško išta postići. Posljedice po okoliš sa svakom novom poplavom mogu biti ozbiljne i višegodišnje, a za očekivati je da će se na svakom neadekvatno i nepotpuno saniranom području te posljedice stalno produbljivati i poprimati nove oblike. Kud okom i očištem, tud bi valjalo i djelom i zborištem. Međutim, kako nam se rijeke vraćaju u uobičajeno stanje i betonizirana im korita, tako ih obično utabanim stazama prati i politika. Politika je to kojoj nikako da do grla dođe voda, pa nam ostaje kao stalna elementarna nepogoda.
