U Srbiju je ovih dana banuo duh šezdesetih i potonjih godina do raspada Jugoslavije. Nostalgiju je prvo pobudio film "Toma", a ponešto joj je dodalo i obilježavanje 60. obljetnice prve Beogradske konferencije Pokreta nesvrstanih. Biografski film redatelja Dragana Bjelogrlića o srpskoj i jugoslavenskoj estradnoj i kafanskoj zvijezdi Tomi Zdravkoviću u kinima je do sada već gledalo preko pola milijuna ljudi, a Pokret nesvrstanih vratio se na naslovnice novina i u udarne televizijske termine.
Ilustrativan je primjer dnevnik Blic koji je na prvim stranicama, uz izvještaj o početku obilježavanja obljetnice Pokreta nesvrstanih, objavio uvodnik Biljane Vučković pod naslovom "Bioskop opet radi". Već na početku komentara Biljana Vučković je zapisala: "Odavno se u Srbiji nije ovoliko plakalo, žalilo za prošlošću i sa setom uzdisalo, pogotovo ne u bioskopima. Ne sećam se da mi je ikada trebala veza da bih mogla da kupim kartu za domaći film, a nikada do sada nisam pomislila da ću biti u situaciji da molim zaposlene na blagajni za rezervaciju da bih pomogla svojim prijateljima da se i oni isplaču. Dogodilo se i vredelo je. Plakali smo svi i nikoga nije bilo sramota. Među prvima sam zajecala kada je Toma Zdravković zapevao pesmu 'Za Ljiljanu', a kada sam čula i druge duše kako odjekuju u zagušljivoj bioskopskoj sali, javilo se mnogo pitanja i sećanja na svadbe, rođendane, druženja u restoranima i kafanama, ali niko nije mogao da nasluti šta se krije iza 'crvenih polja'... I nekoliko dana kasnije, mislima sam u bioskopu, čujem ljude koji su se vratili u bisokop kako plaču".
I na kraju komenatara Biljana Vučković je napisala: "Međutim, dogodilo se još nešto nesvakidašnje za svet kakav smo postali jer, kada se začulo 'Što te nema', iz duše su zaplakali i mladi. Videla sam tinejdžerku kako se na izlasku iz sale guši u suzama. Ko li tom detetu toliko nedostaje i od kada deca gledaju domaće filmove koji nas vraćaju u prošlost, u zemlju i društvo iz kojeg njena generacija odlazi u potrazi za boljim životom. Ali niko nikoga ne pita da li mu se film dopada, već da li je plakao. Jer, shvatila sam, konačno je ljudima dozvoljeno da plaču bez stida pred drugima, da priznaju da ih potisnuto tišti, da pokažu bez foliranja da smo ipak samo ljudi s dušom, a bez nje – ništa!".
Naravno, obilježavanje 60. godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih ni približno nije bilo natopljeno tolikim emocijama i suzama, ali je sjetno podsjetilo Beograd i Srbiju da su nekad, kao dio nesvrstane Titove Jugoslavije, bili važna točka na političkoj karti svijeta. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije Nemanja Starović tvrdi da je i ovotjedni beogradski skup nesvrstanih "povećao ugled i autoritet Srbije u svetu". I televizijski kanali, čiji se izvještaji, analize i komentari inače svakoga dana razlikuju kao da opisuju događaje iz dvije sasvim različite zemlje, uglavnom se slažu da je za Srbiju dobro što su se predstavnici više od sto zemalja članica Pokreta nesvrstanih okupili u Beogradu, makar i da se prisjete kako je nekad bilo.
Tito, Nehru, Naser i drugi lideri Pokreta nesvrstanih vratili su se na televizijske ekrane u udarnim terminima informativno-političkih emisija, a i na Beogradskom sajmu bili su u središtu izložbe fotografija koje su sudionike obljetničkog skupa Pokreta nesvrstanih podsjećale na njihove osnivače. Najavljujući beogradski obljetnički skup, ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković poručio je da se Pokret nesvrstanih i danas "vezuje za dva pojma – Josipa Broza – Tita i Beograd". I činjenica da su na njemu, unatoč pandemiji koronavirusa, sudjelovale delegacije 105 od 120 članica Pokreta nesvrstanih za Selakovića dokazuje da je Beograd još uvijek za "mnoge narode neka vrsta prozora u slobodni svet".
Srbiji je Pokret nesvrstanih, kao najbrojnija skupina država u Ujedinjenim nacijama, danas ponajprije važan zbog rješavanja njezinih odnosa s Kosovom jer i nakon pregovora s Prištinom uz posredovanje Europske unije, zadnja karta odigrat će se sukladno UN-ovoj rezoluciji o Kosovu. 120 članica Pokreta nesvrstanih najbrojnija su glasačka mašina u UN-u, a Srbiji je značajno da njih 74 još uvijek ne priznaju Kosovo kao samostalnu državu.
Osim toga, Srbija se trudi da obnovi i razvije ekonomsku suradnju s nesvrstanim zemljama, pa je i beogradski obljetnički skup iskoristila za brojne bilateralne razgovore i dogovore o suradnji, a Privredna komora Srbije organizirala je i poslovni forum. Srpske vlasti tvrde da se to slučajno dogodilo, ali se na Beogradskom sajmu istovremeno održavao i Sajam oružja na kojemu je srpska vojna industrija izložila sve svoje proizvode. Doduše, glavna vijest je bila da je na njemu Srbija preliminarno ugovorila kupnju dva Airbusova transportna helikoptera te dodatne Airbusove policijske helikoptere kakve već posjeduje.
Otvarajući obljetnički skup nesvrstanih, srpski predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je "očekivanje da se na samitu neće govoriti samo o prošlosti, već i o budućnosti koju želimo zajedno da izgradimo". Sudionike je podsjetio da svijet danas nije isti kao što je bio prije 60 godina jer su "globalizacije, međuzavisnost i razvoj novih tehnologija , planetu učinili manjom, ostvarujući utjecaj na živote svih. Istovremeno, izazovi s kojima se suočavamo ne znaju granice, a i njihova je priroda složenija".
Zbog toga se, valjda, i beogradsko obljetničko okupljanje Pokreta nesvrstanih ispreplelo sa srpsko-ruskim pregovorima o novom ugovoru o nabavi plina jer aktualni istječe krajem ove godine, ali i s potpisivanjem "Zajedničke deklaracije o namerama u vezi sa strateškom saradnjom u oblasti klimatskog delovanja između Srbije i Nemačke".
Uoči samita nesvrstanih Beograd je posjetio zamjenik ruskog premijera Jurij Borisov, a u prvom planu njegovih razgovora s Aleksandrom Vučićem i drugim srpskim dužnosnicima bili su pregovori o novom dugoročnom ugovoru između Gasproma i Srbijagasa. Nakon tih razgovora saopćeno je da će "uprkos energetskoj krizi u svetu, ruski gas u Srbiju ove sezone stizati redovno i to po povoljnijim cenama, kao i do sada", ali i da će i u novom ugovoru Srbija biti među najpovlaštenijim kupcima ruskog plina. Te su najave potvrđene i nakon Vučićevog susreta s ruskim inoministrom Sergejem Lavrovim koji je sudjelovao u radu beogradskog skupa Pokreta nesvrstanih.
Iza njemačko-srpske deklaracije krije se pak njemačka donacija od 309 milijuna eura kojom će se financirati rad zajedničkih stručnih timova na izradi strateških dokumenata i realizaciji projekata iz "zelene agende, zelena transformacija i zaštite životne sredine". Potpisivanje deklaracije najavljeno je za vrijeme nedavne oproštajne posjete Srbiji njemačke kancelarke Angele Merkel, pa je srpska premijerka Ana Brnabić još jednom zahvalila Njemačkoj "što je Srbiju prepoznala kao dobrog i kredibilnog partnera".
U Srbiji se ovih dana plače u kinima zbog emocija iz prošlih vremena, nakratko je obrisana i prašina s političkih spomenara Titove Jugoslavije i njezine uloge u Pokretu nesvrstanih, ali sve se ipak i dalje vrti oko ruskog plina, europske zelene agende, trgovine sa zemljama trećega svijeta...
