Novosti

Društvo

Pokosilo penzionere

Lani je u Hrvatskoj zabilježena rekordna smrtnost zbog korone, a najveći broj pokošenih bili su penzioneri, tako da je prvi put u novijoj historiji bilo više umrlih nego novih penzionera

Large intrigator nenad

(foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Lani je u Hrvatskoj zabilježena rekordna smrtnost zbog korone, a najveći broj pokošenih bili su penzioneri, tako da je prvi put u novijoj historiji bilo više umrlih nego novih penzionera. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), lani je u penziju otišlo 50.008 građana, dok je umrlo 54.578 penzionera. Taj trend nastavljen je ove godine – do kraja aprila HZMO je prestao isplaćivati gotovo 16.910 mirovina zbog smrti korisnika, a zakonsko pravo na penziju ostvarilo je 15.785 korisnika.

U usporedbi s istim periodom 2020., broj umrlih veći je za 2.577, dok se broj novih penzionera povećao za 635. Ove godine broj umirovljenika smanjen je za preko hiljadu, tako da ih je krajem aprila bilo 1.240.000. Dok se broj penzića smanjuje, broj osiguranika raste. Podaci HZMO-a pokazuju da je broj osiguranika krajem aprila porastao na 1.557.687, što je bilo 37.097 više nego u istom mjesecu lani, ali i 12.162 osoba više u odnosu na april 2019.

Naposljetku, povećana smrtnost među penzionerima i rast broja osiguranika doveli su do povoljnijeg omjera penzionera i zaposlenih koji je krajem aprila iznosio 1 naprama 1,26, dok je početkom ove godine još bio 1 naprama 1,24. No smanjenje broja penzionera nije dovelo do povoljnijeg odnosa prosječnih penzija i plaća. U 2019. prosječna penzija, ne računajući one inozemne, iznosila je 42,62 posto prosječne plaće, dok je lani omjer pao na 42,06 posto. Krajem aprila prosječna penzija, opet bez inostranih, iznosila je 2.899 kuna, a omjer penzija i plaće dodatno je pao na 40,61 posto.

Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zatražili su od Vlade da hitno izmijeni formulu izračunavanja penzija kako bi one pratile rast plaća. Prosječna penzija je 1999. iznosila 1.322 kune, a danas 2.567 kuna, dok je prosječna plaća 1999. vrijedila 3.055, a danas 7.038 kuna, što znači da su plaće u protekle 22 godine porasle više od tri puta u odnosu na penzije. Nove mirovine ipak su nešto više zbog povećanja godina staža i neznatno većih iznosa kapitalizirane štednje iz drugog stupa, pa su oni koji su otišli u penziju ove godine dobivali u prosjeku 2.970 kuna. U slučaju da ih u međuvremenu nije pokosila pandemija.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više