Tuzla je prvi bosanskohercegovački grad koji se priključio kineskom projektu "Pojas i put". Kineska kompanija Cosco Shipping Group, globalni lider u međunarodnom prekomorskom prometu, svojoj mreži intermodalnih konekcija na Balkanu i srednjoj Europi pridodala je i intermodalnu konekciju u Tuzli. Na prostoru od grčke luke Pirej do hrvatske luke u Rijeci, Cosco Shipping sada će imati intermodalne konekcije u Sjevernoj Makedoniji (Skoplje), Srbiji (Beograd), Mađarskoj (Budimpešta), BiH (Tuzla) te konekcije u Češkoj i Slovačkoj.

Direktorica predstavništva Cosco Shippinga u BiH Meliha Mujezinović, osim što je rekla da uspostavljanje intermodalne konekcije u Tuzli "dolazi u ključnom trenutku stvaranja novih transportnih vrednosti na tržištu Bosne i Hercegovine", posebno je naglasila da je "realizacija projekta išla uz nesebičnu podršku obe železničke kompanije u BiH, Železnica FBiH i Železnica RS". Dok se drugi globalni igrači trse da BiH politički uvežu u funkcionalnu državu, Kinezi to čine razvojem i povezivanjem njezine željezničke i cestovne mreže te njezinim sinkroniziranjem s regionalnom prometnom mrežom. Cosco će, naime, robu koju njegovi brodovi dopreme do riječke luke željeznicom prevoziti do tuzlanske intermodalne konekcije, a onda dalje po BiH, i obratno.

I prošlotjedni samit Otvorenog Balkana u Beogradu posvjedočio je da Kina svoju poziciju i utjecaj na Balkanu širi i uspostavlja bez puno političkog i drugog mudrovanja i popovanja. Dok drugi razbijaju glavu što se krije iza inicijative koju udruženim snagama forsiraju Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, Kinezi su i njihovo beogradsko okupljanje iskoristili za sklapanje novih poslova.

Prvi sajam vina Otvorenog Balkana, koji je u Beogradu okupio oko 400 proizvođača vina iz 22 zemlje, ali ponajviše onih iz članica Open Balkana, kineska kompanija Ningbo iskoristila je za potpisivanje ugovora o izvozu vina iz dvije srpske vinarije u Kinu. Ningbo već neko vrijeme iz Srbije i drugih balkanskih zemalja izvozi proizvode koje potom prodaje u svojim trgovinama u pedesetak kineskih gradova. Za par mjeseci će svojoj platformi za e-trgovinu "Srpska prodavnica" pridodati novu platformu koja će objediniti prodaju srpske vinske industrije na kineskom tržištu. Naravno, nisu kineski trgovci jedini koji su iskoristili "Vinsku viziju Otvorenog Balkana" za ugovaranje izvoza srpskih i balkanskih vina, jer ugovoren je i njihov izvoz u Japan, SAD, Rusiju..., ali su jedini koji to rade u sklopu svog sustavnog državnog projekta "Pojas i put" i tako su bez puno riječi i političkog glumatanja podržali Otvoreni Balkan.

Istovremeno, najviše sumnji i osporavanja Otvorenog Balkana dolazi iz pojedinih članica Europske unije, iako se njegovi osnivači i inicijatori trude da ga grade i razvijaju sukladno principima i pravilima po kojima funkcionira EU, kako bi se kao zemlje kandidati za članstvo i na taj način brže i temeljitije pripremili za pristupanje u punopravno članstvo.

O tome svjedoče i sporazumi i ugovori koje su zemlje članice Otvorenog Balkana od njegova osnivanja već potpisale i počele realizirati. Iako je pritom naglasak bio na ekonomskoj suradnji i slobodnom protoku robe i ljudi iz zemalja članica, iz Europske unije se Otvoreni Balkan podržava s figom u džepu. Zapravo to ne iznenađuje, jer je u osnovi albansko-makedonsko-srpska inicijativa konkretna kritika politike proširenja Europske unije koja zapadnobalkanske kandidatkinje za članstvo već godinama drži u svojem predvorju, s maglovitim obećanjima da će ih jednog lijepog dana prigrliti u svoje članstvo. Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija drznule se da Europskoj uniji pokažu i dokažu da i izvan EU-a mogu zajedno funkcionirati po njezinim principima i pravilima.

I na beogradskom samitu dodatno su to demonstrirali. Dok članice Europske unije traže zajedničko rješenje kako da što bezbolnije prevladaju energetsku i ekonomsku krizu u čijem je središtu inflacija, i članice Otvorenog Balkana potpisale su sporazume o suradnji kojima će se pomagati kako bi izbjegle moguće nestašice hrane i energenata. Međusobno su se izuzele od zabrane izvoza hrane kojima će i openbalkanske zemlje vjerojatno morati makar povremeno pribjegavati kako bi suzbile i spriječile nestašice na svojim tržištima, a obvezale su se i na ispomoć u nabavi i opskrbi energentima do kojih je sve teže i skuplje doći na globalnom tržištu. Srbija i Albanija su pride potpisale i Memorandum o suradnji u energetici koji "predviđa međusobnu podršku kod ulaganja u nove kapacitete i posebno kada je reč o izgradnji LNG terminala (za tečni prirodni gas) u Albaniji". Potpisivanjem sporazuma u Beogradu članice Otvorenog Balkana svoju suradnju su dodatno precizirale i na području kulture. Primjerice, potpisale su memorandum "kojim se predviđa osnivanje zajedničkog koprodukcionog fonda Otvorenog Balkana za filmske profesionalce".

Lideri zemalja članica usput su se očešali i na packe i sumnje koje prate njihovu inicijativu, pa je makedonski premijer Dimitar Kovačevski poručio da je "Otvoreni Balkan neophodan" i da se nada da će nastaviti da napreduju. "Proteklih godina nikako nisam mogao da shvatim kada predstavnici nekih zemalja koje nemaju granice među sobom dođu ovde pa finansiraju projekte za upravljanje granicama. Mislim da bi mi u potpunosti trebali da podignemo rampe", rekao je Kovačevski. Albanski premijer Edi Rama otišao je i korak dalje: "Inicijativa OB ne treba više da traži opravdanje za svoje postojanje, niti mi više treba da objašnjavamo, ona sada dovoljno govori za sebe i oni koji imaju viziju za budućnost i žele to da vide i čuju nas, to će razumeti."

I ovaj put su na samitu Otvorenog Balkana u Beogradu kao promatrači bili crnogorski premijer Dritan Abazović i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, ali i mađarski i turski ministri vanjskih poslova Péter Szijjártó i Mevlüt Çavuşoğlu. Edi Rama je otkrio da su bili pozvani i predstavnici Grčke i Italije, ali su bili spriječeni da se pozivu odazovu. Rama je najavio da će ih zvati i na sljedeći samit koji će se održati u Tirani, rekavši i da će "lideri zemalja članica ozbiljno razmisliti da pozovu u regionalnu inicijativu i druge bitne zemlje i iz EU važne za taj region, kao što su Grčka, Italija, Turska i Mađarska".

Drugim riječima, Rama kao da poručuje da kad već EU zapadnobalkanske zemlje drži na dugom štapu i ne pripušta ih u svoje članstvo, članice Otvorenog Balkana pokušat će barem neke od članica EU-a dovesti u zapadnobalkansku regiju da zajedno s Turskom doprinesu razvoju te regije. Umjesto da sjede prekriženih ruku i kukaju nad sudbinom svojih država koje Europska unija istovremeno i prisvaja i odbacuje, lideri članica Otvorenog Balkana u najmanju su ruku pokrenuli, kako kaže američki ambasador u Beogradu Christopher Hill, "zanimljiv razvoj na Balkanu". Po Hillu, "to je ideja zemalja da se sastaju i razgovaraju o raznim temama, da pokušaju same da reše probleme". "Posebno mi se sviđa što je Otvoreni Balkan napravljen upravo na Balkanu", dodao je Hill. Osim njemu, Otvoreni Balkan očito se zasad sviđa i Kini, Mađarskoj, Turskoj...