Društvo ‘Josip Broz Tito’ iz Samobora i Svete Nedjelje, 22. put zaredom obilježilo je 10. oktobar - Dan SKOJ-a. Ovogodišnje obilježavanje bilo je jubilarno jer su i KPJ i SKOJ formirani prije punih 100 godina. U šumi Starča u Rakovom potoku pored Zagreba, otkriven je obnovljeni spomenik mjesnom komitetu KPH za kotar Samobor, formiranom 1941.
Prije toga, antifašisti i članovi Društva položili su vijence na spomen kuću pogibije Janka Mišića i braće, koje je ubila starojugoslavenska policija tokom Šestojanuarske diktature, 27. aprila 1929., odnosno prije 90 godina.
- Jedan od značajnih učesnika i sekretara SKOJ-a je bio Janko Mišić, naš sugrađanin iz Samobora, rođen u Slanom dolu 1900. Bio je darovit učenik u Zagrebu i kao 19-godišnjak pristupio je socijalističkom pokretu, a član SKOJ-a postao je 1920. Više puta je bio hapšen i osuđen na šest mjeseci zatvora. Sa Zlatkom Šnajderom uređivao je omladinsku rubriku u Borbi i bio je član CK SKOJ-a Jugoslavije. Djelovao je u Makedoniji i 1929. se vraća u Zagreb te zajedno s braćom Mijom i Slavkom Oreški biva prokazan i ubijen. Kasarna u Samoboru 1960. dobiva ime ‘Sedam sekretara SKOJ-a’, a 1974. izgrađen je i Spomen park ‘Sedam sekretara SKOJ-a’ - kazao je Franjo Golenko, predsjednik Društva J. B. Tito iz Samobora i Svete Nedjelje. Ovi sekretari SKOJ-a, dodaje Golenko, imali su svoje ulice u Samoboru.
- Nažalost, dolaskom kontrarevolucionarne Tuđmanove desničarske vlasti, mijenjaju se nazivi ulica i sekretari padaju u zaborav. Njihova jedina krivnja je bila što su dali živote za bolje i pravednije društvo. Mnogi omladinci iz Samobora postali su početkom rata žrtve fašističke tvorevine NDH, a mnogi su robijali. Od 1920. pokret je dao narodnog heroja Pavla Videkovića, bilo je 11 nosilaca Partizanske spomenice 1941., u NOB-u je Samobor dao 1.386 boraca od kojih je 326 poginulo. To je odgovor svima koji negiraju značaj veličanstvene borbe naroda za slobodu protiv fašizma i domaćih kvislinga. To je bilo ostvareno pod vodstvom KPJ i KPH te druga Tita - zaključio je Golenko.
