Centar za žene žrtve rata ROSA Zagreb, Centar za građansku hrabrost Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo i Ženska mreža Hrvatske uputili su saopćenje za javnost nazvano „Ne u naše ime“ povodom 29. godišnjice ratnih zločina koji su u Ahmićima, pokraj Viteza, počinili pripadnici HVO-a nad muslimanskim stanovništvom.
Zločin u Ahmićima, počinjen 16.4.1993. godine, najveći je pojedinačni ratni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bile žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije mjesne džamije uništene su eksplozivima. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ustanovio je i presudio da su zločini u ovom srednjebosanskom mjestu bili zločin protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika ove akcije i jedan od vodećih političara u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora.
U istom predmetu, dodaju potpisnici, Žalbeno vijeće MKSJ-a potvrdilo je i zaključak Raspravnog vijeća da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ove i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama regije.
Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina koji su počinjeni u naše ime na teritoriju Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, ratni zločini se sustavno relativiziraju, negiraju i umanjuju. To nije put koji je dobar za hrvatsko društvo.
Zahtijevamo stoga javnu ispriku u ime Republike Hrvatske od predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za zločine počinjene u naše ime u Ahmićima. Na taj način ohrabrit će građane i društvo da se suoče s masovnim kršenjem ljudskih prava koja su se dogodila, potvrdit će činjenicu da su se dogodili zločini i da su ta djela prouzročila neizmjernu štetu žrtvama. Krivnja za zločin je individualna, ali odgovornost za javni govor i prokazivanje političkih vlasti koje ne žele priznati istinu o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost.
Regionalna suradnja, poštovanje i solidarnost mogu se graditi jedino ako prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. Državne dužnosnike na takvo ponašanje obvezuju i međunarodni standardi ljudskih prava te temeljne vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska", stoji u saopćenju.
U četvrtak se na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12:00 sati, organizira prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 18:00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu udruge organiziraju i okrugli stol “29 godina od ratnih zločina u Ahmićima”. Govorit će: Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a iz Sarajeva, Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Jerko Bakotin, novinar Novosti i Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg lista. Razgovor će moderirati Branka Vierda, koordinatorica programa za pravdu i pomirenje Inicijative mladih za ljudska prava.
