Premda ova u mnogočemu neobična godina još traje, što planirate za sljedeću?
Želimo i dalje biti što prisutniji u javnom životu Županije, posebice radi ostvarivanja prava i sloboda pripadnika naše zajednice, ali i cjelokupnog razvoja građanskog društva. Stoga planiramo više programskih aktivnosti, naravno u skladu s budućim epidemiološkim mjerama i financijskim okvirom predviđenim županijskim budžetom: nadam se da taj okvir neće biti uži od odobrenog za ovu godinu, a to je oko 150.000 kuna. Isto tako, na temelju članka 31. Ustavnog zakona o pravima manjina zadaci su nam istaknuti naše kandidate za predviđene funkcije u jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave; ne treba zaboraviti da su sljedećeg maja lokalni izbori, a prije njih i popis stanovništva. Dakle, radit ćemo sve s ciljem poboljšanja položaja naše zajednice, u sklopu čega namjeravamo ponovno pokrenuti radijske i televizijske emisije kakve smo na lokalnoj razini imali prije desetak godina.
Srpska zajednica još nema svojih predstavnika u Županijskoj skupštini?
Zastupljeni smo sa četvoricom vijećnika srpske nacionalnosti, no oni nisu članovi SDSS-a nego drugih stranaka, a praksa je pokazala da takvi ne zastupaju manjinske nego isključivo stranačke interese. Tako da u protekle gotovo četiri godine u Skupštini, ako dobro pamtim, nije postavljeno nijedno pitanje vezano uz našu zajednicu, iako je na županijskoj razini evidentan cijeli niz komunalnih, infrastrukturnih i egzistencijalnih problema. Dakle, iako službena politika protestira što npr. u susjednoj BiH hrvatske predstavnike u federativnim tijelima biraju Bošnjaci, ne smeta je što se predstavnici Srba ovdje biraju s ‘većinskih’ stranačkih lista: tako će HDZ i ostale stranke, neovisno o tome jesu li lijeve ili desne orijentacije, uvijek naći ‘svoje Srbe’, neovisno o tome u kolikoj se mjeri oni namjeravaju baviti problemima pripadnika svoje nacionalnosti. Stoga, s obzirom na to da zapravo nemamo svojih predstavnika u Skupštini, rad ćemo i dalje temeljiti te intenzivirati oko našeg dožupana Mirka Martinovića, no to je zasigurno teži i neizvjesniji put, bar dok ponovno ne budemo imali županijskog vijećnika iz redova SDSS-a. Kako bismo to što lakše postigli, buduće smo zadatke specificirali u nekoliko točaka, a to su: savjetovanje i informiranje građana, pogotovu povratničkog svijeta, razvoj i statutarna prava zajednice i njezinih pripadnika, kultura i obrazovanje te suradnja s ostalim predstavničkim tijelima, državnim institucijama i građanskim udruženjima.
Koji su karakteristični problemi pripadnika zajednice koji žive u Karlovačkoj županiji?
Nažalost, još uvijek su to stambeno zbrinjavanje povratnika, statusna pitanja, sigurnost i diskriminacija, pogotovu prilikom zapošljavanja. Naravno, tu su i problemi vezani uz ruralni razvoj, ali i oni vezani uz natječajne projekte i poticajne mjere nadležnih ministarstava i EU-fondova. Pored toga što ćemo ih nastojati rješavati u najvećoj mogućoj mjeri, posebnu ćemo pažnju, spomenuh već, poklanjati informiranju svih pripadnika zajednice.
Ali u Županiji još ima gradova i općina u kojima nemamo svoja manjinska vijeća i predstavnike, premda na njih imamo pravo: zašto takva tijela nisu formirana u nekim sredinama?
Podrška postojećim vijećima i dalje će biti naš glavni zadatak, no uspostavit ćemo blisku suradnju s ljudima u Ozlju, Dugoj Resi, Rakovici, Cetingradu, Tounju, Josipdolu i Lasinji da ih i ondje što prije oformimo. Također, moramo napokon pokrenuti akciju popisivanja ratnih šteta na našem području, ali i dalje budno paziti na sve pojave i oblike govora mržnje. Dakako, nastavit ćemo obilježavati datume i događaje značajne za našu historiju i postojanje ovdje, a jedan od zadataka i dalje će nam biti obnova antifašističkih spomenika te komemoriranje civilnim žrtvama NDH i Oluje. U fokusu nam ostaju i svi modeli nastave srpskog jezika i kulture te pravoslavnog vjeronauka.
