U Svetičkom Hrašću, Mjesnom odboru u sastavu grada Ozlja, u subotu 8. marta na međunarodni Dan žena, obilježena je 81. godišnjica formiranja Karlovačke udarne brigade. Ta je brigada, inače, formirana 5. marta 1944. godine.
Na spomenik pored mjesta gdje je održano postrojavanje položeni su vijenci i cvijeće te zapaljene svijeće. Na spomeniku, koji je podignut 1956. godine na Dan ustanka u Hrvatskoj, upisana su imena 38 stanovnika toga dijela ozaljskog kraja koji su poginuli u borbama, kao i imena desetero stradalih civila.
Obilježavanju je prisustvovalo više od trideset sudionica i sudionika iz Karlovca, Duge Rese, Ozlja, domaćina iz Svetičkog Hrašća, Pule, Fažane i Istarske županije na čelu sa predsjednicom istarskih antifašista i potpredsjednicom SABA RH Adom Damjanac. Bila je i delegacija karlovačkog i županijskog SDP-a sa predsjednicom Ehlimanom Planinac i kandidatom za karlovačkog župana Srećkom Curmanom. Prisustvovali su i karlovački srpski dožupan Dejan Mihajlović, predsjednik županijskih antifašista Rade Kosanović i predsjednik karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Milan Lapčić.
Sve prisutne, koji su minutom šutnje odali počast svim palim borcima NOB-a i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata, najprije je pozdravio Miroslav Delić, predsjednik karlovačkih antifašista i potpredsjednik SABA RH. On je ženama uručio crvene karanfile i čestitao Dan žena. Rekao je i da je u Drugom svjetskom ratu među partizanima bilo 100 hiljada žena, od kojih je 25 hiljada u borbi zajedno sa muškarcima poginulo, a 45 hiljada je bilo ranjeno te da je 91 žena proglašena narodnim herojem.
O formiranju brigade i njenom značaju u završnim borbama za oslobođenje Jugoslavije govorila je Biserka Vranić, potpredsjednica karlovačkih antifašista, bivša gradonačelnica Ozlja i saborska zastupnica SDP-a.
Brigada je nastala, kazala je Vranić, iz Karlovačkog partizanskog odreda koji je uspješno borbeno djelovao na dijelu Karlovačkog kotara 1943. godine i brojao 750 boraca, od kojih je 540 ušlo u sastav novoformirane brigade. Na karlovačkom području u to je vrijeme bilo oko 75 hiljada stanovnika, a pomoć borcima pružali su poznati prvoborci Većeslav Holjevac, Ivan Rukavina i Ivan Hariš-Ilija Gromovnik.
- Prenosim vam pozdrave svih antifašista iz Istre. Vrlo je važno da smo danas ovdje i da obilježavamo ove datume jer kolektivna svijest, nažalost, nakon 81 godine polako blijedi a mislim da moramo stalno na to upozoravati i govoriti o značaju žrtava koje su dali naši borci i borkinje koje nisu bile samo pozadinska potpora, već su se rame uz rame borile sa puškom u ruci sa svojim kolegama - kazala je Ada Damjanac.
Dodala je da su obilježavanja bitna zbog političkih okolnosti, i u okruženju ali i u Lijepoj našoj. Javljaju se novi oblici fašizma, istakla je, ali zato smo mi tu da našim mladima prenosimo te vrijednosti kako bismo im ostavili bolji život, bolje mjesto i bolje uvjete rada, kao što su se i naši djedovi i očevi borili da bi nama. Da se zlo više nikada ne ponovi. Širimo vrijednosti antifašizma jer su one i u temelju Ustava RH -zaključila je Ada Damjanac.
Borbeni put brigade trajao je 15 mjeseci, djelovala je dva mjeseca u borbama na prostoru rijeka Kupe i Dobre, a potom je uključena u sastav 34. udarne divizije na Žumberku i sudjelovala u brojnim borbama od Karlovca, preko Siska pa do Zagreba. Zbog uspjeha u borbama 27. oktobra 1944. proglašena je udarnom. Brigada je 9. aprila 1944. popunjena sa 280 boraca iz Istre. Djelovala je do 6. maja 1945. kada je pobjedonosno, na čelu sa generalom Borisom Bocom Balašem, ušla u oslobođeni Karlovac. Odlikovano je 350 boraca i rukovodilaca, 160 ordenom za hrabrost i 190 medaljom za hrabrost.
Sudionici i istarska delegacija obišli su obližnje mjesno groblje na kojem je i spomen kosturnica poginulim istarskim partizanima, položili vijenac i upalili svijeću.
