Tri mjeseca prije popisa stanovništva, kakvo je brojno stanje srpske zajednice na području Karlovačke županije?
Kao i u mnogim krajevima, demografska situacija na području naše županije nije nimalo ohrabrujuća; prostori se prazne i od Srba i od Hrvata. Uglavnom odlaze mladi. Što se tiče krajeva gdje Srbi tradicionalno žive u većini, najlošija je situacija u općini Vojnić, gdje je od ulaska u Evropsku uniju nekoliko desetina mlađih srpskih porodica s malom djecom otišlo u EU. Te porodice nisu bile baš egzistencijalno ugrožene jer bi nerijetko oba bračna druga bila u radnom odnosu. Situacija je slična u Karlovcu, dok je u Krnjaku desetak mlađih porodica također odlučilo život nastaviti u zemljama EU. Uglavnom, gdje je više mladih, više je i odlazaka, a gdje je dobna struktura stanovništva nepovoljnija tu je iseljavanja manje. Mislim da će popis u općini Vojnić po Srbe biti nepovoljan i da ćemo izgubiti relativnu većinu u ukupnom sastavu stanovništva, dok se u ostalim sredinama stanje po pitanju međunacionalnog omjera neće značajnije mijenjati. Najbitnije je da u Ogulinu Srbi zadrže pravo na svog dogradonačelnika a u općini Saborsko na donačelnika.
Srbi ni dvije godine nakon provedenih manjinskih izbora nisu formirali vijeća i predstavnike u gradu Dugoj Resi te općinama Lasinja, Rakovica, Josipdol, i Tounj iako na to imaju pravo. Kakvo je općenito stanje po vijećima?
U jedinicama lokalne samouprave koje ste naveli, vijeća ili predstavnici nisu ni dosada postojali i u narednom periodu smo uzeli u zadatak da ispitamo mogućnost da na idućim manjinskim izborima 2023. godine i te sredine budu zastupljene s organima manjinske samouprave u jednom od dva navedena oblika. Ilustracije radi, trenutno je najlošije stanje u vijećima općina Plaški i Barilović, dok je VSNM Slunja značajno unaprijedio svoj rad i rezultate, što je svakako rezultat poboljšane saradnje sa lokalnom upravom.
Osim popisa slijede i dopunski izbori. Kakve su pripreme?
Što se tiče predstojećeg popisa stanovništva, svi moramo biti svjesni da nam je on gotovo najvažniji dosada i svaki naredni će nam biti još važniji jer je naša brojnost sve manja, što zbog prirodnog odlijeva, iseljavanja ili prisutnog procesa asimilacije. U procentualnom smislu, na nivou Hrvatske broj nam možda i neće značajnije opasti jer se iz sličnih razloga smanjuje i broj pripadnika većinskog naroda. Značajno je da u lokalnim sredinama bude popisano što više Srba, jer iz naše brojnosti proizlazi mogućnost konzumiranja naših prava u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Mislim na pravo na dožupane, dogradonačelnike i donačelnike, zastupljenost u predstavničkim tijelima, tijelima manjinske samouprave i drugo. Stoga je jako bitno naše sunarodnjake animirati da se popišu. SNV je u tom smislu na vrijeme započeo kampanju koja će uskoro biti sve vidljivija. Pozivam sunarodnjake da izađu i na dopunske izbore kada će se u našoj županiji birati jedan vijećnik za Županijsku skupštinu, po jedan vijećnik u gradskim vijećima Slunja i Ogulina te po jedan u vijećima općina Lasinja i Josipdol.
Kakvi su planovi do kraja ove godine i u preostale dvije godine do kraja ovog manjinskog mandata?
Planovi za dalje nažalost ovise o razvoju pandemije i mogućnosti okupljanja jer već dvije godine s Karlovačkom županijom odgađamo s ostalim "manjincima" po prvi puta organizirati manifestaciju "Dani manjinske kulture u Karlovačkoj županiji", koju bi Županija i financirala u iznosu od oko 50.000 kuna. Dani bi bili održani u jesen, krajem septembra ili početkom oktobra pa bi uz Srbe, Bošnjaci, Albanci i Slovenci prikazali dijelove svoje tradicije, običaja, kulture, folklora, nacionalnih kuhinja i sličnog. Također, održavanje raznoraznih izložbi, književnih večeri, tribina, radionica i sličnog je vezano uz epidemiološke mjere koje će nam, kako stvari sada stoje, i ove jeseni biti prepreka. Predstoji nam također rad na formiranju Vijeća u Dugoj Resi i općinama Lasinja, Rakovica, Josipdol i Tounj.
