Prošle su tri i pol godine mandata široke plaščanske koalicije. Kako ih ocjenjujete?
Uoči lokalnih izbora u maju 2013. godine rekao sam da naša lista nije opterećena nacionalnim, vjerskim ni svjetonazorskim opredjeljenjima. Opcija koju predvodim - SDP, SNS, HSU, SDSS i nezavisni - dokazala je da se zajedničkim radom i slogom može dosta toga učiniti za bolji život. Svi mi koji smo odlučili živjeti na ovim prostorima upućeni smo jedni na druge i dovoljno smo se puta u praksi uvjerili da isključivosti bilo koje vrste ne koriste nikome. Svi dijelimo slične probleme od kojih je najveći siromaštvo i nezaposlenost - tada je lakše biti jedinstven u političkom i društvenom djelovanju. Svjesni smo da se ne mogu ispuniti i realizirati sva predizborna obećanja i planovi, jer to ipak najmanje ovisi o nama, ali smo sve radili u dobroj vjeri.
Što ste učinili?
Općina ima bogate resurse kvalitetne drvne mase, najčišćih izvora vode, plodne zemlje za bavljenje poljoprivredom i velik broj radno sposobnih ljudi koji za sada samo mogu da sanjaju mogućnost zapošljavanja. Nadamo se da ćemo do kraja mandata ostvariti planove o smanjenju nezaposlenosti kako za dvadesetak godina ne bi bili pred izumiranjem. Unatoč zatečenim financijskim dubiozama ipak uredno pomažemo tvrtkama Veks i Plaški kom, financiramo malu školu, svim učenicima osnovne škole nabavljamo bilježnice, pomažemo u financiranju prehrane u osnovnoj školi za 120 učenika, sufinanciramo troškove umjetnog osjemenjivanja krava sa 50 posto, financiramo civilna udruženja, nogometni klub, sa 260 hiljada kuna sufinancirali smo asfaltiranje ceste prema naselju Stolići. Trenutno asfaltiramo 600 metara puteva, a ostale nerazvrstane ceste su nasute kamenim materijalom i uklonjeno je raslinje uz te puteve, što stoji 100 hiljada kuna. Uveli smo javnu rasvjetu u naselje Nikola Tesla, saniran je dio vodovodne mreže, sufinanciramo Crveni križ, obnovili smo biste narodnih heroja u Centralnom parku za 25 hiljada kuna dok je u javnim radovima ove godine zaposleno 49 naših sugrađana. Redovno obilježavamo sve povijesne i vjerske datume pripadnika pravoslavne, katoličke i baptističke vjeroispovjesti.
Plaški ima izuzetno bogatu povijest?
- Ime dolazi od riječi ‘plase’ što označava široke i plodne njive. Tu su živjela ilirska plemena, Japodi. Prvi pisani spomen Plaškog je iz 1163. godine, a krajem 12. stoljeća kraj pripada Frankopanima. Krajem 15. i početkom 16. vijeka, upravu preuzimaju Zrinski, a zbog odbrane od Turaka od 1609. godine u kraj dolaze pravoslavni Srbi, 33 familije iz Ličkog Ribnika. Vladika Danilo Ljubotina 1721. godine ovamo premješta sjedište Gornjokarlovačke eparhije, dok 1763. godine za vladike Danila Jakšića biva završena saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice.
Plaški i Nikola Tesla u uskoj su vezi?
U 19. vijeku pri Eparhiji djeluje Bogoslovija čiji je najpoznatiji učenik bio Milutin Tesla, otac Nikole Tesle. U školi je bio učenik profesor i Nikolin ujak Nikola Mandić, kasniji mitropolit. U Plaškom je živjela Nikolina sestra Marica, udana za protu Nikoladina Kosanovića. Vrijedna je prepiska prote Kosanovića iz Plaškog sa Teslom iz Amerike, a značajan je i Nikolin dvotjedni boravak u Plaškom 1892. godine. Nikolin nećak Sava Kosanović postao je nasljednik cjelokupne Nikoline ostavštine. I to je jedna od naših šansi za razvoj turizma u našem kraju, na pragu Plitvica.
Tu je održano i Drugo zasjedanje ZAVNOH-a?
Odgovor na brojne zločine ustaša i odvođenje u Jadovno vladike Save Trlajića, bio je dizanje ustanka pod vodstvom Branka Latasa. Nažalost, 1942. godine je došlo do odlaska dijela ustanika u četnike kad su ubijena istaknuta četvorica boraca, narodnih heroja, ali izbor za mjesto Drugog zasjedanja ZAVNOH-a dovoljno govori o značaju NOB-a u ovom kraju. Usvojene su tu najvažnije odluke za Hrvatsku. Potvrđene su i odluke sa Pazinskog zasjedanja da se Istra, Hrvatsko primorje, Zadar, jadranski otoci i dio Dalmacije, Međimurje i Baranja priključe matici Hrvatskoj, a koji su Rimskim ugovorima bili pripali Italiji i Mađarskoj. Tu je nastao temelj Sabora RH koji je potvrđen na Trećem ZAVNOH-u u Topuskom, maja 1944. godine. Rezolucija iz Plaškog afirmirala je načelo jednakopravnosti hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj, a potvrđena je u Topuskom kada su Srbi dobili status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj. Žitelji Plaškog ponose se ovim činjenicama i nadamo se da će se u buduće ovaj praznik obilježavati na najvišem državnom nivou.
