Prošlog petka, neposredno prije objavljivanja video-snimke na kojoj Josip Dabro, sad već bivši potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede iz redova Domovinskog pokreta, puca iz pištolja u mrak dok se vozi u automobilu, predsjednik Republike Zoran Milanović obavijestio je javnost da je premijeru Andreju Plenkoviću poslao prijedlog o sazivanju sjednice Vijeća za obranu u iduća dva tjedna. To tijelo, inače, nije se sastalo više od tri godine, kao i Vijeće za nacionalnu sigurnost.

"Predsjednik Milanović je predložio i teme o kojima bi se raspravljalo na sjednici Vijeća za obranu: (1) priprema i usvajanje Strategije obrane Republike Hrvatske, (2) priprema i usvajanje Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske i (3) razmatranje potrebe i provedbe uvođenja obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj. U prijedlogu za sazivanje sjednice Vijeća za obranu predsjednik Milanović je istaknuo kako je otvoren za dogovor o proširenju dnevnog reda predložene sjednice ukoliko predsjednik Vlade smatra potrebnim raspraviti i druge teme vezane uz obranu", saopćeno je iz Ureda predsjednika.

Plenković nije ignorirao ili odbio inicijativu s Pantovčaka, što se moglo očekivati nakon njegovih prvih ogorčenih reakcija na Milanovićevu uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima. Odgovorio je vrlo brzo: "Takvi sastanci trebaju se održati onda kada sve strane znaju o čemu govore, što mogu tek pošto prouče dokumente. Vlada je svoje zadaće obavila i, kao što sam rekao proteklih dana, mi ćemo pragmatično djelovati u okviru Ustava i zakona. Termin sastanka je manje važan.

Nije realno da će među njima dvojicom smjesta zavladati potpuno primirje, da će dogovaranje ići glatko i da će se brzo sporazumjeti o svemu. Sva je prilika da će najsporije teći imenovanja veleposlanika. Milanović neće imati razloga da opstruira i blokira, ako Vlada odustane od onog dijela izmjena Zakona o obrani koje se tiču ovlasti predsjednika

Važno je da prije sastanka valja proučiti ključne dokumente. Mi smo ih sastavili, a koliko znam, predsjednik Republike i njegovi savjetnici još ih nisu ni vidjeli." Dodao je da se treba razgovarati i o drugim temama. "Predsjedniku Republike uputit ćemo dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava i generalnih konzulata jer je i ta tema blokirana", izjavio je premijer, proširivši listu tema za sastanak i na ruski rat protiv Ukrajine te ulogu Hrvatske u tom ratu.

Plenković, naravno, proteklih dana nije spominjao nikakvo "pragmatično djelovanje u okviru Ustava i zakona", no čini se da su ga okolnosti natjerale da ublaži bijes i iracionalnost kad je riječ o "kršitelju Ustava": em je Milanovićeva pobjeda ispala toliko nadmoćna da je Plenković ne može ne doživjeti i kao poruku sebi i svom modelu vladanja, em javnost očekuje da premijer pristane na suradnju koju mu je ponudio reizabrani predsjednik, em unutrašnja situacija u HDZ-u više nije nimalo idilična, em su lokalni izbori za manje od četiri mjeseca, em inflacija ne prestaje gristi standard velike većine građana, em je slučaj Josipa Dabre uzdrmao vladajuću koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta, em su mu za vratom mnoge korupcijske afere i skandali HDZ-ovaca – posljednja je ona u kojoj glavna uloga pripada bivšem ministru zdravstva Berošu – a neizvjesno je što donese idući tjedni i mjeseci, naročito kad se radi o aktivnostima "nekontroliranog" Ureda europskog javnog tužitelja...

Plenković sebi ne može dozvoliti dodatno razbuktavanje fronte prema Milanoviću i zbog toga što ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću podrazumijeva mogućnost promjene stava Amerike, pa onda i Zapada, u pogledu ruske invazije na Ukrajinu, što je politički najozbiljnija točka razilaženja predsjednika Vlade i predsjednika Republike u područjima u kojima dijele ustavne nadležnosti.

Nije realno da će među njima dvojicom smjesta zavladati potpuno primirje, da će dogovaranje ići glatko i da će se brzo sporazumjeti o svemu. Sva je prilika da će najsporije teći imenovanja veleposlanika, ali to se ionako može rješavati u fazama. Milanović neće imati razloga da opstruira i blokira, ako Vlada odustane od onog dijela izmjena Zakona o obrani koje se tiču ovlasti predsjednika i vrhovnog zapovjednika da izravno zapovijeda načelniku Glavnog stožera, naime, čovjeku kojeg imenuje na prijedlog Vlade i kojeg može samostalno smijeniti u bilo kojem trenutku.

Tu vrstu izmjena već tjednima najavljuje ministar obrane Ivan Anušić s obrazloženjem da će tako olakšati posao sebi i načelniku Glavnog stožera. Plenković je zasad prilično rezerviran: valjda je svjestan da bi takav zakonski zahvat bio vrlo problematičan mimo promjene Ustava, prema kojem je predsjednik Republike ujedno i vrhovni zapovjednik te "odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti". Plenkovićevo davanje zelenog svjetla Anušićevim zamislima naišlo bi na žestoki otpor i Milanovića, i većeg dijela opozicije, i većeg dijela javnosti. Treba li mu još jedna izgubljena bitka neposredno uoči lokalnih izbora?