U prostorijama karlovačkog SDP-a održana je prva sjednica Organizacionog odbora za obnovu spomeničkog kompleksa na Petrovoj gori.
Odbor je formiran 10. januara u Gornjoj Trebinji nakon održane komemoracije za 220 civila ubijenih 1942. godine. Inicijatori formiranja Odbora bili su Udruženje karlovačkih antifašista, Branko Božić iz Zagreba, Dušan Krivokuća iz Skakavca i predsjednik Udruženja antifašista Karlovačke županije Branko Kljajić. Za predsjednika Odbora izabran je prof. dr. sci. Svetozar Livada, za potpredsjednika Rade Kosanović i za tajnicu Lela Bačun.
Odbor za sada broji 27 članova iz Zagreba, Karlovca, Vojnića, Krnjaka, Petrinje, Siska i drugih općina i gradova s područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, ali i iz Velike Kladuše što Odboru daje i međunarodni karakter. Predviđeno je da se Odbor može proširiti i sa drugim članovima koji mogu biti od pomoći u obnovi tog kompleksa. Ostali članovi su bivši predsjednik Izvršnog vijeća SR Hrvatske Petar Fleković i njegov tadašnji ministar poljoprivrede Rade Pavlović koji je rukovodio izgradnjom spomenika, Tatjana Holjevac, poznati antifašisti Ivan Fumić, Vinko Šunjara, Juraj Hrženjak i Martin Jendrašic, povjesničari dr. Đuro Zatezalo i Mile Dakić te drugi.
Prostor Spomen područja Petrova gora već za ratnih operacija u Oluji, a naročito poslije nje, postao je poprište vandalskog iživljavanja. Sve što je podsjećalo na NOB i antifašizam bilo je izloženo totalnom uništavanju. Počelo je s glasovitim Bakićevim spomenikom na Petrovcu i objektima oko njega. Spomenik u svojim temeljima još uvijek odolijeva ‘čerupanju’. Prostor i objekti glasovite partizanske bolnice također su izloženi vandalskom uništavanju. Počelo je rušenjem stabala na Partizanskom groblju. Nastavljeno je izvlačenjem trupaca preko samog groblja koje je potpuno uništeno kao i većina drvenih baraka i zemunica. U ovom slučaju poznat je počinilac kao i državni organ koji bi po zakonu trebao postupiti, ali se do sada ništa nije dogodilo. Kompleks na Petrovoj gori nekad je bio dio obrazovnog sistema na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
- Sada je zadnji čas da se pokrene obnova i da se traži za to pomoć države, pa i međunarodnih tijela kako sve ne bi palo u zaborav, kazao je Branko Božić, jedan od inicijatora, član sekcije Osme kordunaške udarne divizije iz Zagreba.
Odbor bi trebao doći u posjed originalne dokumentacije prema kojoj su građeni objekti i druge instalacije, zatim bi trebalo utvrditi štetu koja je nastala na spomen području i prijaviti nadležnim državnim organima počinioce te uspostaviti kontakte s međunarodnim organizacijama kako bi se projekt obnove kandidirao i za sredstva EU.
Svetozar Livada je rekao da se devedesetih na ovim prostorima dogodila kontrarevolucija i da se vodio građanski rat te da bi spomenički kompleks na Petrovoj gori trebalo kandidirati za UNESCO-vu zaštitu. Radi se o prvoj šumskoj partizanskoj bolnici na prostoru Jugoslavije i Evrope, za borce i narod, gradio ju se španski borac Jakov Kranjčević-Brada, prvi liječnik je bio dr. Savo Zlatić. Narod tog kraja je znao za bolnicu koja ipak nikada nije bila otkrivena niti je i jedan ranjenik pao u ruke neprijatelju.
- Ovo je naš posljednji vapaj za spas kompleksa, a mi smo u tome ‘posljednji Mohikanci’. Ovo što radimo, činimo zbog naših palih drugova. Na djelu je i neofašistički sistem gledanja na našu povijest i negiranje naše povijesti, rekao je prof. Livada koji se i sam kao partizan liječio u ovoj partizanskoj bolnici.
Rade Kosanović, potpredsjednik SNV-a i predsjednik VSNM-a Karlovačke županije podsjetio je da je SNV prije šest godina organizirao prvo uređivanje i čišćenje okoliša oko spomenika na Petrovcu i velikim narodnim zborom obilježava proboj ustaškog obruča 14. maja 1942. godine na Biljegu.
U gotovo dvoiposatnoj diskusiji izneseni su brojni prijedlozi kako i šta učiniti, šta treba biti prvi korak, kome se obratiti za pomoć i slično. Kosanović je upozorio na imovinsko-pravnu zavrzlamu koju bi najprije trebalo riješiti jer se kompleks na Petrovcu nalazi u sastavu tri općine (Vojnić, Vrginmost i Topusko) i dvije županije ( Karlovačka i Sisačko-moslavačka), a bez čistih imovinsko-pravnih odnosa ne može se računati na sredstva EU.
Na kraju je zaključeno da se formira komisija koja bi otišla na razgovor u Vladu odnosno Ministarstvo kulture kako bi se krenulo u obnovu kompleksa. Ove godine obilježava se 70 godina od pobjede nad fašizmom, pa bi u sklopu tog jubileja i Glavnog državnog odbora za tu proslavu trebalo uključiti i problem obnove Petrove gore. U komisiji su Svetozar Livada, Tatjana Holjevac, Juraj Hrženjak i Đuro Zatezalo, a njima bi se trebali priključiti i saborski zastupnici Damir Mateljan (SDP) iz Karlovca i Milorad Pupovac (SDSS).
